BiH bi mogla u Schengen prije članstva u EU: Šta bi to značilo za građane, granice i putovanja?

Bosna i Hercegovina bi, prema mišljenju pojedinih evropskih stručnjaka, mogla dobiti mogućnost približavanja Schengenskom prostoru i prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji.

Kristof Bender, zamjenik predsjednika i viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), smatra da bi Evropska unija zemljama Zapadnog Balkana mogla ponuditi poseban model pristupanja Schengenu kao svojevrsni međukorak na putu prema članstvu u EU.

Prema njegovom mišljenju, činjenica da se Schengen najčešće povezuje s Evropskom unijom ne znači da je članstvo u EU jedini mogući uslov za pripadnost tom prostoru.

Kako navodi BNTV, upravo bi ta mogućnost mogla otvoriti prostor za drugačiji pristup prema zemljama Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Schengen nije isto što i članstvo u Evropskoj uniji

Schengenski prostor trenutno čini 29 država, a među njima nisu samo članice Evropske unije.

Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn nisu dio EU, ali su uključene u Schengen zahvaljujući posebnim sporazumima kojima primjenjuju schengenska pravila.

Upravo ove zemlje predstavljaju primjer da evropska integracija može imati različite oblike i da članstvo u EU nije jedini pravni put prema Schengenu.

Za zemlje Zapadnog Balkana takav model bi, međutim, zahtijevao poseban dogovor s Evropskom unijom, kao i ispunjavanje brojnih uslova u oblastima sigurnosti, kontrole granica, policijske saradnje i razmjene informacija.

Šta bi ulazak u Schengen značio za građane BiH?

Najveća promjena za građane Bosne i Hercegovine odnosila bi se na putovanja, posebno preko granice s Hrvatskom.

Hrvatska je članica Schengenskog prostora, što znači da granica između BiH i Hrvatske trenutno predstavlja vanjsku granicu Schengena.

Ukoliko bi Bosna i Hercegovina jednog dana postala dio Schengena, ta granica više ne bi imala isti status, već bi se tretirala kao unutrašnja granica između država koje pripadaju istom prostoru.

U praksi bi to značilo mnogo jednostavnije putovanje.

Građani koji iz BiH putuju prema Hrvatskoj i dalje prema drugim evropskim državama više ne bi prolazili kroz redovne granične kontrole kakve danas poznajemo.

Najveću razliku osjetili bi putnici tokom ljetne sezone, praznika i vikenda, kada su duga čekanja na graničnim prijelazima česta pojava.

Za stanovnike pograničnih područja to bi bila posebno značajna promjena, jer veliki broj ljudi svakodnevno prelazi granicu zbog posla, školovanja, porodičnih obaveza ili poslovnih aktivnosti.

Granica ne bi potpuno nestala

Iako bi ulazak u Schengen donio velike promjene, to ne bi značilo potpuno ukidanje granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

BiH bi i dalje ostala posebna država sa vlastitim institucijama, zakonima i nadležnim organima.

Također, države članice Schengena u određenim situacijama mogu privremeno vratiti kontrole na unutrašnjim granicama, posebno u slučaju sigurnosnih izazova ili vanrednih okolnosti.

Zbog toga bi se najveća promjena odnosila na svakodnevno kretanje ljudi i ukidanje redovnih kontrola, a ne na nestanak državne granice.

Kakav bi utjecaj imao na privredu i transport?

Ulazak u Schengen mogao bi imati značajne posljedice i za poslovni sektor, posebno za prevoznike.

Kamioni iz Bosne i Hercegovine koji ulaze u Hrvatsku danas prelaze vanjsku granicu Schengenskog prostora, što podrazumijeva određene kontrole i procedure.

Međutim, važno je razlikovati schengenska pravila od carinskih procedura.

Pripadnost Schengenu uređuje prije svega slobodno kretanje ljudi i kontrolu granica, dok carinska pitanja zavise od posebnih trgovinskih i ekonomskih sporazuma.

Zbog toga bi eventualni ulazak BiH u Schengen olakšao kretanje, ali ne bi automatski značio potpuno ukidanje svih procedura za robu.

Bezvizni režim nije isto što i Schengen

Građani Bosne i Hercegovine već imaju mogućnost putovanja u zemlje Schengenskog prostora bez vize, uz određene uslove.

Međutim, bezvizni režim ne znači da je BiH dio Schengena.

Trenutno građani BiH prilikom ulaska u Hrvatsku prelaze vanjsku granicu Schengenskog prostora i prolaze granične kontrole.

U slučaju eventualnog članstva u Schengenu upravo bi taj dio putovanja bio najviše promijenjen.

Mogući korak bliže Evropi

Ideja o mogućem pristupanju Schengenu prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji predstavljala bi značajnu promjenu u procesu evropskih integracija Zapadnog Balkana.

Za Bosnu i Hercegovinu to bi značilo konkretnu korist koju bi građani mogli osjetiti u svakodnevnom životu, posebno kroz lakše putovanje i jednostavnije prekogranično kretanje.

Ipak, takav scenarij ne bi značio preskakanje evropskog puta niti automatski ulazak u Schengen.

Bilo bi potrebno ispuniti brojne kriterije i postići politički dogovor sa Evropskom unijom.

Ipak, činjenica da neke države već pripadaju Schengenu bez članstva u EU pokazuje da postoje različiti modeli evropskog povezivanja.

Za građane BiH eventualni ulazak u Schengen predstavljao bi jednu od najvidljivijih promjena – manje čekanja na granicama, jednostavnija putovanja i lakše povezivanje s ostatkom Evrope.