Hrvatski ministar odbrane odgovorio Vučiću: Spomenuo devedesete i poslao oštru poruku

Nove polemike između Zagreba i Beograda otvorene su nakon izjava o naoružavanju Srbije i sigurnosnoj situaciji u regiji, a razmjena poruka ubrzo je prerasla u novu političku raspravu između hrvatskih i srbijanskih zvaničnika.

Hrvatski premijer Andrej Plenković prethodno je izjavio da Zagreb pažljivo prati intenzivno naoružavanje Srbije, koje je opisao kao svojevrsnu „šopingmaniju“.

Plenković je poručio da Hrvatska razvoj vlastitih vojnih kapaciteta posmatra prvenstveno kao sredstvo odvraćanja, naglasivši da se o procesu naoružavanja Srbije razgovara i s međunarodnim partnerima.

Na njegove riječi reagovao je Aleksandar Vučić, koji je poručio da Srbija, kako je rekao, ima „proizvođačku maniju“ i „šopingmaniju“, ali nema „nacimaniju“.

Tom prilikom Vučić je iznio i tvrdnje o jačanju nacističke ideologije u Hrvatskoj, što je dodatno zaoštrilo ton rasprave između dvije strane.

Na Vučićeve poruke ubrzo se osvrnuo hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić.

On je rekao da je Hrvatskoj dobro poznata Vučićeva politička prošlost, kao i njegova retorika iz 1990-ih godina.

„Znamo gdje je bio 90-ih godina i znamo retoriku iz tih godina“, rekao je Anušić.

Dodao je i da dio današnje retorike koja dolazi iz Beograda prema Hrvatskoj, prema njegovoj ocjeni, postaje uvredljiv.

Anušić je naglasio da razumije da u političkim kampanjama i predizbornim periodima često dolazi do zaoštravanja poruka i međusobnih kritika, ali smatra da kontinuirane prozivke Hrvatske i hrvatskog naroda prelaze granice uobičajenog političkog nadmetanja.

Njegove poruke stigle su samo dan nakon što je govorio i o vojnom jačanju Srbije, poručivši da Hrvatska prati razvoj srbijanskih oružanih snaga i da će, kako je naveo, vlastitim jačanjem pokušati održati ravnotežu u regionalnom sigurnosnom okruženju.

Anušić je tada kazao da je Hrvatska svjesna da Srbija već godinama ulaže velike iznose u modernizaciju i jačanje vojske, te da Zagreb na te promjene odgovara vlastitim ulaganjima u odbrambene kapacitete.

Plenković je, s druge strane, naglasio da Hrvatska, kao članica Evropske unije i NATO-a, razvoj vojske posmatra kroz sigurnost i odvraćanje, a ne kao prijetnju drugim državama.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je u posljednjih deset godina značajno povećala izdvajanja za odbranu, dok istovremeno pažljivo prati promjene u regionalnom sigurnosnom okruženju.

Najnovija razmjena poruka pokazuje da pitanje naoružavanja i vojne ravnoteže ponovo postaje jedna od osjetljivijih tema u odnosima Zagreba i Beograda.

Dodatnu težinu polemici daju i međusobne optužbe povezane s događajima iz 1990-ih, koji se i dalje često pojavljuju u političkoj retorici zvaničnika dvije države.

Dok hrvatska strana insistira na tome da jačanje svojih vojnih kapaciteta vidi kao odgovor na promjene u sigurnosnom okruženju, iz Srbije poručuju da razvoj njihove vojske ne treba posmatrati kao prijetnju.

Ipak, ton posljednjih izjava pokazuje da se rasprava više ne vodi samo o vojnoj opremi i sigurnosnoj politici, nego i o historijskim temama i političkoj retorici koja već decenijama opterećuje odnose Zagreba i Beograda.