Bećirović bi mogao biti preglasan u Predsjedništvu BiH, ali ključ bi mogao biti u Klubu Bošnjaka: Za veto potrebno 16 glasova

Ako preliminarni rezultati izbora budu potvrđeni, Denis Bećirović će u novom sazivu Predsjedništva Bosne i Hercegovine djelovati zajedno sa Željkom Cvijanović i Darijanom Filipović. Takav raspored otvara pitanje kako će funkcionisati odlučivanje u kolektivnom šefu države, ali i kakve mehanizme ima član Predsjedništva koji se eventualno nađe u manjini.

Ustav Bosne i Hercegovine predviđa mogućnost da Predsjedništvo odluke donosi i bez saglasnosti sva tri člana. Za određene odluke dovoljna mogu biti dva glasa, što znači da jedan član može ostati preglasan.

Ipak, član koji smatra da je određena odluka štetna po vitalni interes entiteta sa čije teritorije je izabran ima mogućnost pokretanja posebnog ustavnog postupka.

U slučaju bošnjačkog člana Predsjedništva, taj proces može završiti pred Klubom Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Upravo zbog toga izbor delegata u ovaj klub može imati veliki politički značaj nakon formiranja vlasti.

Bećirovićev veto ne zaustavlja automatski odluku

Prema ustavnom mehanizmu, član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom koju su podržala druga dva člana ima rok od tri dana da takvu odluku proglasi destruktivnom po vitalni interes entiteta sa kojeg dolazi.

Ukoliko to učini bošnjački član Predsjedništva, njegovo obrazloženje razmatraju bošnjački delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Klub Bošnjaka broji 23 delegata, a za potvrđivanje izjave o povredi vitalnog interesa potrebna je dvotrećinska većina.

Drugim riječima, potrebno je najmanje 16 glasova.

To znači da ni podrška 15 delegata ne bi bila dovoljna. U političkoj računici to otvara veoma važnu mogućnost: ako najmanje osam delegata ne podrži takvu izjavu, preostalih 15 glasova ne može samostalno dostići potrebni prag.

Zbog toga sastav Kluba Bošnjaka može biti jednako važan kao i sam izbor članova Predsjedništva BiH.

Kako se bira 23 bošnjačka delegata?

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sastoji se od 80 delegata. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima pripada po 23 mjesta, dok je 11 mjesta rezervisano za delegate iz reda Ostalih.

Bošnjački delegati dolaze iz deset kantonalnih skupština, a raspored mjesta izgleda ovako:

Međutim, broj skupštinskih mandata koje neka stranka osvoji u kantonu ne znači automatski i isti broj delegata u Domu naroda.

Za izbor bošnjačkog delegata potrebno je da postoji zastupnik koji se izjasnio kao Bošnjak. Upravo zbog toga nacionalno izjašnjenje izabranih kantonalnih zastupnika predstavlja jednu od ključnih nepoznanica u cijelom procesu.

Prema analizi zasnovanoj na preliminarnim podacima Centralne izborne komisije BiH, u trenutku obrade bilo je prebrojano 2.987 od ukupno 3.040 biračkih mjesta, odnosno 98,25 posto, dok posebne kategorije glasanja još nisu bile uključene u prikazane rezultate.

SDA ima snažnu poziciju, ali konačan broj delegata još nije poznat

Preliminarni rezultati pokazuju da SDA u više kantona ima značajan broj osvojenih mandata. Ipak, iz same kantonalne raspodjele nije moguće precizno zaključiti koliko će ta stranka na kraju imati predstavnika u Klubu Bošnjaka.

Primjer je Unsko-sanski kanton, koji bira tri bošnjačka delegata. Prema projekcijama, SDA ima deset skupštinskih mandata, NES PDA šest, a SDP četiri.

U pojednostavljenoj računici, ako bi svi zastupnici bili Bošnjaci i ako bi svaka stranka djelovala potpuno samostalno, SDA, NES PDA i SDP mogli bi dobiti po jednog delegata.

Mogućnost da SDA osvoji dva mjesta postoji, ali deset kantonalnih mandata samo po sebi nije dovoljna garancija za takav rezultat.

Slična situacija je i u Tuzlanskom kantonu, koji bira pet bošnjačkih delegata. SDA ima 13 skupštinskih mandata, SDP sedam, DF tri, dok NiP i SPU imaju po tri mandata.

U jednom matematičkom modelu SDA bi mogla dobiti dva delegata, dok bi po jedno mjesto pripalo SDP-u, DF-u i NiP-ovoj koaliciji. Međutim, riječ je samo o projekciji, a konačan rezultat zavisit će od više faktora.

Zeničko-dobojski kanton mogao bi imati važnu ulogu

Posebnu pažnju privlači i Zeničko-dobojski kanton, koji u Klub Bošnjaka bira četiri delegata.

Prema preliminarnim rezultatima, SDA ima 14 skupštinskih mandata, SDP šest, dok SBiH, DF i BHI imaju po tri mandata.

U pojednostavljenoj projekciji SDA bi mogla osvojiti dva delegatska mjesta, SDP jedno, dok bi se za četvrtog delegata vodila borba između političkih opcija koje imaju po tri skupštinska mandata.

Zanimljiv detalj predstavlja raspodjela posljednjeg skupštinskog mandata u ovom kantonu. Trenutno je mandat pripao SDP-u uz količnik 1.498,73, dok je naredni količnik SDA 1.496,62.

Razlika od svega 62 glasa pokazuje koliko male promjene u konačnim rezultatima mogu uticati na raspored mandata, a samim tim i na kasniji izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH.

Sarajevo donosi prostor za različite političke kombinacije

Kanton Sarajevo bira četiri bošnjačka delegata.

Prema preliminarnim projekcijama, SDA i SDP imaju po devet skupštinskih mandata, SBiH sedam, NiP-ova koalicija pet, Naša stranka tri, a DF dva mandata.

U teorijskom scenariju u kojem bi svi zastupnici bili Bošnjaci i u kojem bi stranke nastupile potpuno odvojeno, moguće je da bi SDA, SDP, SBiH i NiP dobili po jednog delegata.

Ipak, upravo u Sarajevu konačan rezultat može zavisiti od više faktora. Nacionalno izjašnjenje zastupnika, ali i činjenica da se delegati biraju tajnim glasanjem, ostavljaju prostor za različite političke dogovore i promjene u odnosu na početne projekcije.

Kantonalni mandati nisu isto što i delegati u Domu naroda

Jedna od ključnih stvari u cijeloj računici jeste činjenica da se sastav Kluba Bošnjaka ne može jednostavno izračunati prepisivanjem rezultata kantonalnih izbora.

Delegati se biraju među zastupnicima koji su se izjasnili kao Bošnjaci, a konačna raspodjela zavisi od pravila posrednih izbora.

Zbog toga, naprimjer, devet zastupnika neke stranke u kantonalnoj skupštini ne znači automatski devet glasova za tu stranku prilikom izbora delegata.

Isto pravilo važi za sve političke opcije, uključujući SDA, SDP, NiP, SBiH, DF i druge stranke.

Dodatnu neizvjesnost predstavlja činjenica da preliminarni izvještaji CIK-a prikazuju rezultate stranaka i kandidata, ali ne daju potpune podatke o nacionalnom izjašnjenju svakog izabranog zastupnika.

Zbog toga se u ovom trenutku može analizirati politička snaga stranaka po kantonima, ali se konačan sastav Kluba Bošnjaka ne može sa sigurnošću utvrditi.

Šta bi značilo ako SDA dobije osam ili više delegata?

Prava politička težina broja delegata vidjet će se tek kada bude poznat konačan sastav Kluba Bošnjaka.

Ukoliko bi SDA imala osam delegata, za potvrđivanje eventualne Bećirovićeve izjave o povredi vitalnog interesa bilo bi potrebno još osam glasova drugih delegata, pod uslovom da svih osam SDA-ovih predstavnika podrži takav potez.

Ako bi SDA imala deset delegata, nedostajalo bi još šest glasova.

Sa 12 delegata bila bi potrebna još četiri glasa, dok bi sa 14 delegata bila potrebna podrška još samo dva predstavnika.

U slučaju 15 delegata, dovoljan bi bio još jedan glas, dok bi 16 delegata značilo da bi bila ostvarena potrebna dvotrećinska većina.

Važno je naglasiti da ovo nisu prognoze konačnog broja delegata SDA, već prikaz koliko svaki pojedinačni mandat može biti značajan u eventualnom postupku zaštite vitalnog interesa.

Hoće li Klub Bošnjaka odlučivati iznad stranačkih granica?

Najvažnije političko pitanje nakon formiranja novog saziva bit će da li će delegati u Domu naroda odluke donositi isključivo prema stranačkim pozicijama ili će se određena pitanja posmatrati kroz širi politički interes.

Podrška Denisu Bećiroviću u izbornoj kampanji ne znači automatski da će svi delegati koji su mu politički bliski podržati svaki njegov eventualni zahtjev za zaštitu vitalnog interesa.

Svaka odluka Predsjedništva koju bi Bećirović proglasio štetnom po vitalni interes morala bi dobiti podršku najmanje 16 bošnjačkih delegata.

Ako bi SDA imala najmanje osam delegata, takav potez ne bi mogao biti potvrđen bez podrške dijela njenih predstavnika, čak i kada bi svih ostalih 15 delegata podržalo Bećirovićev stav.

Zbog toga će izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH biti jedan od najvažnijih postizbornih procesa.

Kantonalni rezultati daju samo početnu sliku odnosa snaga, dok će pravi politički uticaj biti poznat tek nakon izbora delegata.

Pitanje zato nije samo da li će Denis Bećirović u određenim situacijama biti preglasan u Predsjedništvu BiH, već i da li će u slučaju pokretanja veta moći pronaći dovoljnu podršku izvan vlastite političke baze.

Na kraju, ovaj mehanizam ne predstavlja ličnu zaštitu člana Predsjedništva, već mogućnost osporavanja konkretne odluke koju on smatra destruktivnom po vitalni interes entiteta.

Hoće li za takav potez biti moguće okupiti 16 delegata preko različitih političkih opcija pokazat će koliko će novi Klub Bošnjaka biti jedinstven ili će se odluke donositi od slučaja do slučaja.

Ostavite komentar