Čović najavio razgovore s političkim liderima: Fokus na odnosima Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH

Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović nakon održanih Općih izbora govorio je o mogućnosti unapređenja odnosa između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Čović smatra da bi poboljšanje međusobne saradnje trebalo biti jedan od ključnih prioriteta nove vlasti, posebno nakon perioda obilježenog političkim nesuglasicama, blokadama i nedostatkom povjerenja među strankama.

Jedno od najosjetljivijih pitanja u odnosima HDZ-a BiH i bošnjačkih političkih stranaka i dalje predstavlja izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Čović je i ranije zagovarao izmjene Izbornog zakona BiH, uz stav da je potrebno osigurati koncept legitimnog predstavljanja.

Govoreći o budućem formiranju vlasti, Čović je naveo da je već razgovarao s više stranačkih lidera, među kojima su Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić i Milorad Dodik.

Najavio je početak direktnih razgovora o uspostavljanju novih političkih odnosa i formiranju vlasti, uz poruku da bi prioritet trebali biti stabilnost institucija, poštivanje Ustava i zakona, kao i nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Čović je ponovio i zahtjev HDZ-a BiH za izmjenama Izbornog zakona, ali je odbacio tvrdnje da se iza tog pitanja krije plan teritorijalnog preuređenja države.

Istakao je da bi cilj političkog djelovanja trebalo biti smanjenje tenzija i stvaranje stabilnijih odnosa između Bošnjaka i Hrvata, kao i pronalaženje rješenja za pitanja koja godinama opterećuju političku scenu u BiH.

Hrvatski portal Dnevno.hr ove izjave analizira kroz širi kontekst odnosa Zagreba i Sarajeva, ali i dugogodišnjih političkih nesuglasica koje se odnose na način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Da li će najavljeni razgovori dovesti do konkretnog političkog dogovora, posebno kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona i budućem funkcionisanju vlasti, bit će poznato nakon početka pregovora između političkih stranaka.

Važno je naglasiti da stavovi o “legitimnom predstavljanju”, političkim motivima i mogućim budućim dogovorima predstavljaju mišljenja i ocjene političkih aktera i autora analiza, a ne potvrđene činjenice.