Amidžićev intervju izazvao reakcije: Izjave o BiH i Vijeću ministara otvorile novu raspravu

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić izazvao je pažnju javnosti nakon izjava koje je dao u intervjuu za ATV, u kojem je govorio o političkim odnosima u BiH, ulozi Sarajeva, Republici Srpskoj i funkcionisanju državnih institucija.

Amidžić je kazao da je, prema njegovom mišljenju, u Sarajevu teško formirati vlast jer, kako tvrdi, postoji težnja da se „sve pitaju“.

„U Sarajevu nikada nije jednostavno formirati vlast jer nikada nisu odustali od težnje da se sve pitaju“, rekao je Amidžić.

Govoreći o političkim razlikama između Sarajeva i Banjaluke, Amidžić je iznio tvrdnju da, kako je rekao, postoji nastojanje da Bosna i Hercegovina bude uređena na način u kojem bi se najviše uvažavali interesi Bošnjaka.

„Mi imamo Sarajevo i Banjaluku. Sarajevo nikada neće odustati od svoje težnje da BiH bude bošnjačka, odnosno da se muslimani pitaju, jer oni smatraju da su prevareni jer su poslije rata Srbi dobili Srbiju, Hrvati Hrvatsku, a oni su doživjeli da je BiH njihova i da će se njih sve pitati. Na taj način žele da zanemare realnost postojanja Republike Srpske“, rekao je Amidžić.

On je dodao da vlasti Republike Srpske, kako tvrdi, nastoje zaštititi svoju političku poziciju i ustavne nadležnosti.

„Oni su vrlo agresivni u svojoj želji da se njih sve pita u BiH. Ja razumijem da je to njihova želja, a moja želja je da mi budemo samostalni. Svi možemo imati želje, ali moramo znati šta je realnost, a realnost je Dejton“, naveo je Amidžić.

Amidžić o odnosu prema državnim institucijama

Ministar je govorio i o odnosu prema institucijama Bosne i Hercegovine, posebno Vijeću ministara BiH.

Kazao je da mu, kako je rekao, nije prijatno kada ga nazivaju državnim ministrom, tvrdeći da Vijeće ministara nije vlada nego pomoćni organ Predsjedništva BiH.

„Kada mi kažu da sam državni ministar, ja se naježim. Vijeće ministara nije vlada, nego pomoćni organ Predsjedništva i to moramo da prihvatimo“, rekao je Amidžić.

Govoreći o periodu nakon rata, istakao je da je, prema njegovom viđenju, broj državnih institucija povećavan kroz odluke visokih predstavnika.

„U početku su bila tri ministarstva, a onda kroz različite intervencije visokih predstavnika se stalno nametao veći broj“, kazao je.

Amidžić je također komentarisao ulogu međunarodne zajednice u političkim procesima u BiH, tvrdeći da je nova politička situacija nastala nakon što, prema njegovim riječima, nema više visokog predstavnika koji bi određivao poteze domaćih političara.

„Nova realnost, u kojoj se u Sarajevu ne snalaze, jeste da nema visokog predstavnika. Oni su bili kao maloljetna djeca koju su za ruku vodili američka ambasada i visoki predstavnik i oni ih vode kroz politički život“, rekao je Amidžić.

Dodao je i da smatra da je politički proces u BiH sada drugačiji nego ranije.

Reakcije na tvrdnje o Vijeću ministara

Amidžićeve izjave o statusu Vijeća ministara BiH izazvale su reakcije i otvorile raspravu o ustavnom položaju ove institucije.

Prema Ustavu BiH, Vijeće ministara ima jasno definisane nadležnosti na državnom nivou, a njegov rad nije ograničen samo na ulogu pomoćnog tijela Predsjedništva.

Vijeće ministara predlaže zakone i druge akte, provodi politike na nivou države, upravlja izvršnim poslovima u okviru svojih nadležnosti i za svoj rad odgovara Parlamentarnoj skupštini BiH.

Zbog toga su pojedini kritičari ocijenili da se ovakvim tumačenjima pokušava umanjiti značaj državnih institucija i njihov ustavni položaj.

Amidžićeve izjave tako su ponovo otvorile širu političku raspravu o budućnosti odnosa između entiteta i države Bosne i Hercegovine.