Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik održao je na Palama govor u kojem je veličao pravosnažno osuđene ratne zločince Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Momčila Krajišnika. Govorio je na obilježavanju 35. godišnjice osnivanja Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Okupljenima je kazao da su pojedini ratni lideri bosanskih Srba nepravedno osuđeni. Istakao je i njihove zasluge za nastanak Republike Srpske.
„Nažalost, mnogi su utamničeni neopravdano. Ne smijemo nikada odustati od velikana naše nacionalne i historijske borbe – Karadžića, Krajišnika i generala Mladića“, izjavio je Dodik.
Nakon tih riječi uslijedio je aplauz prisutnih.
Šta kažu pravosnažne presude
Dodikove tvrdnje o neopravdanim osudama dolaze uprkos pravosnažnim presudama međunarodnih sudova. Karadžić i Mladić osuđeni su na doživotne kazne zatvora, između ostalog zbog genocida u Srebrenici.
Momčilo Krajišnik pravosnažno je osuđen na 20 godina zatvora zbog progona, deportacija i prisilnog premještanja nesrpskog stanovništva tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o presudama protiv kojih se više ne mogu uložiti redovni pravni lijekovi. Činjenice utvrđene u tim postupcima stoga predstavljaju pravosnažno utvrđenu sudsku istinu o događajima iz rata.
„Nemamo mi više ništa zajedničko s muslimanima“
U nastavku govora Dodik se osvrnuo na političke odnose u zemlji. Tvrdio je da dogovor s Bošnjacima više nije moguć.
„Nemamo mi više ništa zajedničko s muslimanima“, poručio je Dodik.
Ponovio je i svoju tvrdnju da Evropi prijeti opasnost od islamizacije. Dodao je da su Srbi spremni da se tome suprotstave.
Govoreći o vlastitim političkim stavovima, bio je otvoren:
„Ja sam nacionalista, odmah da vam kažem. Nisam bio takav, sada jesam.“
Poručio je i da Republika Srpska „sigurno nije genocidna“. Tvrdio je da su Srbi danas jedinstveni i integrisani, a za to je zahvalio Aleksandru Vučiću i njegovoj ulozi.
Među gostima i zvaničnici iz Srbije i Rusije
Obilježavanje godišnjice organizovano je na Palama. Među prisutnima su bili ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić te ambasadori Srbije i Rusije u Bosni i Hercegovini.
Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je 24. oktobra 1991. godine. Dio zastupnika srpske nacionalnosti tada je napustio tadašnje republičke parlamentarne strukture i formirao zasebno zakonodavno tijelo.
Dodik je poručio da upravo taj događaj predstavlja jedan od temelja nastanka današnje Republike Srpske.
Kontekst: rat i pravosnažne presude
Dodikovo veličanje ratnih lidera dolazi gotovo tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini. U tom ratu počinjeni su brojni ratni zločini, uključujući genocid u Srebrenici, što je utvrđeno pravosnažnim međunarodnim presudama.
Izjave političara koji govore o osuđenim ratnim zločincima kao o „velikanima“ i o njihovom zatvoru kao „neopravdanom“ redovno izazivaju pažnju javnosti. Razlog je to što se odnose na teme koje su u Bosni i Hercegovini i dalje duboko osjetljive, a posebno za porodice žrtava.
Kada je riječ o samim činjenicama, presude Karadžiću, Mladiću i Krajišniku donesene su pred međunarodnim sudovima i pravosnažne su. Njihova sadržina ne zavisi od političkih ocjena iznesenih na skupovima, pa ni od onih koje je Dodik iznio na Palama.
Dodikove riječi o odnosima s Bošnjacima i o navodnoj islamizaciji Evrope također se nalaze u širem političkom kontekstu. U njemu se o budućnosti zajedničkih institucija i dogovora među narodima u zemlji često govori vrlo oštro. Izvor ne navodi nikakve konkretne političke korake koji bi uslijedili nakon ovog govora.
Za čitaoce je važno razlikovati dvije stvari: političke izjave i stavove, koji su Dodikovo lično tumačenje, te pravosnažne sudske odluke, koje su utvrdile odgovornost za ratne zločine i genocid.