data-nosnippet>
Bivši rektor Univerziteta u Tuzli Enver Halilović ocijenio je da slabljenje globalnog utjecaja SAD-a, moći Evropske unije i NATO-a te potiskivanje uloge OHR-a stvaraju prostor za jačanje ruskog i srpskog utjecaja u Bosni i Hercegovini. Izjave je dao na sesiji „Kruga 99“, a prenosi Fena.
Tema rasprave bila je „Odraz američke, ruske, srbijanske i hrvatske politike na izbore“. Halilović se u izlaganju osvrnuo na promjene u međunarodnim odnosima i njihove posljedice po državu.
Raspad unipolarnog poretka i posljedice po BiH
Prema Halilovićevim riječima, raspad unipolarnog svjetskog poretka i promjene u odnosima velikih sila ostavljaju BiH bez dosadašnjeg nivoa međunarodne političke podrške.
Unipolarni poredak označava stanje u kojem jedna sila ima presudnu ulogu u svjetskoj politici. Taj pojam se uobičajeno vezuje za period nakon završetka hladnog rata. Njegovo slabljenje otvara pitanje ko popunjava nastalu prazninu.
Kao jedan od ključnih razloga Halilović je naveo slabljenje Evropske unije i NATO-a. To slabljenje je, smatra on, dodatno izraženo zbog udaljavanja Sjedinjenih Američkih Država od evropskih partnera.
Uloga OHR-a
Među faktorima koji doprinose takvom stanju Halilović je izdvojio i ono što smatra faktičkim ukidanjem uloge Ureda visokog predstavnika (OHR). Prema njegovoj ocjeni, to se događa pod utjecajem SAD-a i Rusije.
OHR je uspostavljen nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi nadzirao civilnu provedbu mirovnog sporazuma u BiH. Delegacija Evropske unije, s druge strane, diplomatsko je predstavništvo Unije u zemlji.
Halilović je podsjetio da je ruska Duma još 2007. godine usvojila deklaraciju kojom se zalagala za ukidanje OHR-a. Prema toj deklaraciji, njegove nadležnosti trebalo bi prenijeti na Delegaciju Evropske unije u BiH.
„Mreže“ unutar Trampove administracije
Halilović smatra da je nastali politički prostor popunjen mrežama povezanim s administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump). Za te mreže tvrdi da su pod snažnim utjecajem ruskih i srpskih interesa.
„Prije svega se može kazati da su taj prostor popunili sljedeći subjekti: poluslužbene strukture, formalne i neformalne, tajkunske mreže Trampove administracije, koje su pod vrlo snažnim uticajem rusko-srpskih tajkunskih, navodno logističkih mreža unutar same Trampove administracije. Takvu snagu i takvu moć ruska mreža unutar Trampove administracije Rusija nije imala nikada do sada, u toj mjeri i tako moćnu“, smatra Halilović.
Dodatni utjecaji na političke prilike
Kao dodatne faktore Halilović je naveo ono što je sam nazvao „islamofobnom srpsko-izraelskom osovinom“. Spomenuo je i historijsku rusku podršku srpskoj politici na Balkanu.
Osvrnuo se i na političko djelovanje Srbije i Hrvatske. Prema njegovoj ocjeni, ono ide u korist secesionističkih i federalističkih koncepcija uređenja Bosne i Hercegovine.
Halilović smatra da svi ti akteri utječu na političke odnose u zemlji. Utječu, kaže, i na stavove građana te na njihovo opredjeljenje na parlamentarnim izborima.
Dodao je da se taj utjecaj ne ogleda samo u političkom djelovanju. Prema njegovim riječima, riječ je i o materijalnim interesima, poslovnim vezama i dogovorima.
Šta to znači za građane
Riječ je o ocjenama i stavovima jednog od učesnika rasprave, koje su iznesene u okviru teme o odrazu stranih politika na izbore u BiH. Halilović u prenesenim izjavama govori o odnosima moći u svijetu i njihovom odrazu na unutrašnje političke prilike u zemlji.
Njegova teza je da BiH, uz slabljenje tradicionalnih međunarodnih oslonaca, postaje izloženija utjecajima koji, kako tvrdi, ne djeluju samo kroz otvorenu politiku. Prema njemu, ti utjecaji se prelijevaju i na raspoloženje birača.
Opći izbori u BiH održavaju se svake četiri godine, a u predizborno vrijeme se često otvara i pitanje uloge vanjskih aktera. Teme međunarodne podrške, uloge OHR-a i stranih utjecaja u BiH i ranije su izazivale različita tumačenja i oprečne reakcije u političkim i stručnim krugovima.
Za čitaoce je korisno da ovakve ocjene posmatraju kao jedno od mišljenja u široj raspravi. Preporučljivo je uporediti ih s drugim izvorima, provjeriti činjenice na koje se pozivaju govornici i razlikovati dokazane tvrdnje od političkih ocjena. Na taj način birači mogu donijeti informiranu odluku.
Ostaje da se vidi kako će se te ocjene odraziti na javnu raspravu uoči izbora.