data-nosnippet>
Slovenski premijer Janez Janša poručio je da Slovenija neće podržati nikakav daljnji napredak Srbije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji dok Beograd ne preda arhive bivših jugoslavenskih tajnih službi koje se odnose na Sloveniju. Stav je objavio na društvenoj mreži X, dan nakon izbora u Srbiji.
Poruka stiže u trenutku kada se ponovo otvara pitanje evropskog puta Srbije. Objava na X-u datirana je 26. oktobra 2026. godine.
Šta je tačno poručio Janša
Janša je u objavi naveo da će Slovenija pozdraviti eventualnu odluku novih vlasti u Srbiji da ubrzaju pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Odmah potom je dodao da Ljubljana neće dati saglasnost ni za kakav napredak dok se ne ispuni jedan uvjet.
„Nećemo dati saglasnost za bilo kakav napredak dok Srbija ne preda Sloveniji sve arhive Udbe, SDV-a, JNA-e, ZSNZ-a i ostalih nekadašnjih službi SFRJ-a koje se odnose na Sloveniju“, poručio je Janša.
Premijer je tako jasno povezao slovensku podršku evropskom putu Srbije s pitanjem arhiva. Time je to pitanje postavio kao preduvjet za svaki naredni korak u pregovorima.
Vrata EU otvorena, ali ne i bez uvjeta
Janšina izjava dolazi nakon što je evropska povjerenica za proširenje Marta Kos prethodno izjavila da su „vrata EU-a otvorena“ Srbiji. Iz Ljubljane se, međutim, sada šalje poruka da nastavak pregovora neće biti moguć bez rješavanja otvorenih pitanja između dvije države.
Na taj način se u prvi plan ponovo vraća razlika između političkih poruka iz Brisela i stavova pojedinih država članica. Kada je riječ o proširenju Unije, i stavovi pojedinačnih članica imaju važnu ulogu.
O kakvim je arhivama riječ
Janša u objavi navodi arhive Udbe, SDV-a, JNA-e, ZSNZ-a i ostalih nekadašnjih službi SFRJ-a, ali samo one koje se odnose na Sloveniju. Riječ je, dakle, o dokumentaciji institucija koje su djelovale u zajedničkoj jugoslavenskoj državi.
Udba je naziv koji se uobičajeno koristi za jugoslavensku tajnu policiju, a JNA je bila oružana sila bivše SFRJ. U izvornoj objavi na slovenskom jeziku Janša navodi skraćenicu JLA, što je slovenski naziv za Jugoslavensku narodnu armiju.
Janša nije precizirao rokove niti način na koji bi se predaja arhiva trebala odvijati. Isto tako, u objavi nema detalja o tome kako bi se uvjet uklopio u formalni tok pregovaračkog procesa, pa se ti elementi ne mogu procjenjivati.
Šta to znači za evropski put Srbije
Pristupanje Evropskoj uniji proces je u kojem se o važnim koracima odlučuje uz saglasnost država članica. Zato najava jedne članice da neće dati zeleno svjetlo može imati značajan politički odjek, naročito kada dolazi od premijera.
Janšina objava je pritom vremenski usklađena s političkim zbivanjima u Srbiji. Iznesena je odmah nakon izbora, kada se očekuje da će se u javnosti raspravljati o tome kojim će pravcem krenuti nove vlasti i koliko će brzo nastojati napredovati ka Uniji.
Ostaje da se vidi kako će na ovu poruku reagirati zvanični Beograd. U izvornoj vijesti nema reakcija srbijanskih vlasti, pa se ne zna hoće li i na koji način biti odgovoreno na slovenski zahtjev.
Poruka koja se čita u dva smjera
S jedne strane, Janša je izričito pozdravio mogućnost da Srbija ubrza pregovore, što pokazuje da Slovenija ne osporava sam evropski put te zemlje. S druge strane, uvjet koji je postavio jasno pokazuje da Ljubljana to pitanje ne smatra odvojenim od prošlosti i zajedničkog jugoslavenskog nasljeđa.
Sve to Slovenija i Srbija ponovo dovodi u situaciju u kojoj se pitanje arhiva bivših službi pojavljuje kao otvorena tema između dvije države. Dalji razvoj događaja zavisit će od odgovora iz Beograda i od toga kako se pregovarački proces bude odvijao u narednom periodu.
Za sada je jedino sigurno da je slovenski premijer javno postavio svoj uvjet. Njegova poruka glasi da bez predaje arhiva koje se tiču Slovenije nema ni saglasnosti Ljubljane za napredak Srbije prema članstvu u EU.