data-nosnippet>
Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija protekla je u znaku oštre razmjene poruka između predstavnika Bosne i Hercegovine i Srbije. U središtu rasprave našli su se genocid u Srebrenici, veličanje ratnih zločinaca i karakter rata u BiH.
Nakon obraćanja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, riječ je dobio ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija. Govorio je o osporavanju prava predstavnika države da se obraća u ime Bosne i Hercegovine.
Lagumdžija: Genocid je pravno utvrđena činjenica
Lagumdžija je posebno naglasio da je genocid u Srebrenici pravno utvrđena činjenica, potvrđena presudama međunarodnih sudova. Kritikovao je i odnos prema veličanju Ratka Mladića, koji je pravosnažno osuđen za ratne zločine.
„Neki u ovoj sali možda su zaboravili na svoju ljudskost, ali mi to odbijamo učiniti“, poručio je Lagumdžija.
Govoreći o ratu u Bosni i Hercegovini, odbacio je pokušaje drugačijeg tumačenja njegovog karaktera. U tom se pozvao na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Ponovio je da je rat bio rezultat agresije na Bosnu i Hercegovinu te da su međunarodne presude utvrdile međunarodni karakter sukoba.
Odgovor predstavnika Srbije
Nakon Lagumdžijinog izlaganja reagovao je predstavnik Srbije. Ocijenio je da su iznesene kritike za žaljenje i optužio predstavnike BiH da nastavljaju politiku usmjeravanja optužbi prema susjedima.
Istovremeno je poručio da dvije države ulaze u novi politički ciklus. Prema njegovim riječima, to bi trebalo iskoristiti za drugačiju saradnju i prevazilaženje naslijeđenih podjela.
Zašto je ova rasprava važna
Razmjena stavova u Vijeću sigurnosti još jednom je pokazala da pitanja ratne prošlosti ostaju jedna od najosjetljivijih tema u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije. Srebrenica, odnos prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima i tumačenje karaktera rata i dalje izazivaju oprečne reakcije na međunarodnoj sceni.
Vijeće sigurnosti jedno je od ključnih tijela Ujedinjenih nacija, pa su izjave iznesene na njegovim sjednicama predmet pažnje diplomatskih krugova i javnosti. Upravo zato se i rasprave o prošlosti u tom okviru prate s posebnom pozornošću, kako u regiji, tako i šire.
Dva predstavnika iznijela su u istoj sali potpuno različite ocjene. S jedne strane stoji stav da su činjenice utvrđene pravosnažnim presudama međunarodnih sudova i da ih nije moguće relativizovati. S druge strane je ocjena da se optužbe usmjeravaju prema susjedima, uz poziv na novu saradnju.
Lagumdžija je u svom obraćanju više puta uputio na presude međunarodnih sudova kao osnovu svojih tvrdnji. Pritom je naglasio i da je pravosnažno osuđen Ratko Mladić, čije se veličanje našlo među glavnim temama kritike.
Predstavnik Srbije, s druge strane, ponudio je drugačiji okvir. Govorio je o novom političkom ciklusu u obje države i mogućnosti da se on iskoristi za pomake u odnosima. Kakve će posljedice sjednica imati po buduće odnose dviju država, iz izvora nije poznato.
Za građane Bosne i Hercegovine, a posebno za porodice žrtava, pitanja o kojima se raspravljalo nisu apstraktna politička tema. Ona se tiču sjećanja, pravde i odnosa prema presudama koje su donesene nakon rata. Zato svaka nova rasprava na međunarodnom nivou, naročito u tijelu poput Vijeća sigurnosti, brzo izazove snažne reakcije.
Sjednica je završena bez naznaka da su se stavovi približili. Poruke iznesene u sali jasno pokazuju da će tumačenje prošlosti i dalje ostati važna tačka razgovora, ali i spora, između Sarajeva i Beograda.