Dva zemljotresa zabilježena su u noći s nedjelje na ponedjeljak, 2. novembra 2026. godine, na području Bosne i Hercegovine. Prvi je registrovan na području Sarajeva, a drugi u okolini Mostara. Građani su prijavljivali kratke, ali osjetne udare, a neki su se zbog njih probudili.
Federalni hidrometeorološki zavod BiH objavio je zvanične podatke o jačini oba potresa. Oni u prvim satima nakon podrhtavanja tla nisu bili poznati.
Šta kažu podaci Zavoda
Prema podacima Zavoda, prvi zemljotres registrovan je u 1:17 sati na području Sarajeva. Njegova magnituda iznosila je 2,1 stepen prema Richterovoj skali.
Nešto više od tri sata kasnije, u 4:34 sata, uslijedio je drugi zemljotres, ovog puta na području Mostara. Njegova magnituda iznosila je 2,7 stepeni prema Richterovoj skali.
Šta su građani osjetili
Iako je riječ o slabijim zemljotresima, brojni stanovnici prijavili su da su osjetili podrhtavanje. Pojedine je iznenadni udar probudio iz sna.
Prema prijavama objavljenim na stranici Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres na području Sarajeva osjetili su stanovnici Ilidže, Vogošće, Lukavice i Kobilje Glave. Kada je riječ o drugom zemljotresu, prijave su uglavnom stizale iz Blagaja i Rodoča, u okolini Mostara.
Podrhtavanje su opisivali kao iznenadan i kratak udar. U pojedinim slučajevima pratio ga je zvuk nalik eksploziji ili grmljavini. Neki od stanovnika naveli su da je trajalo svega sekundu ili dvije, ali da je bilo dovoljno snažno da ih probudi i uznemiri.
Ima li povrijeđenih ili štete
Prema dostupnim informacijama, nema potvrđenih izvještaja o povrijeđenim osobama ili materijalnoj šteti. Oba zemljotresa spadaju u kategoriju slabijih seizmičkih aktivnosti, koje se mogu osjetiti, ali u pravilu ne izazivaju ozbiljnija oštećenja.
Kako čitati podatke o magnitudi
Magnituda je mjera energije oslobođene u žarištu zemljotresa, a izražava se na skali koju javnost najčešće poznaje kao Richterovu. Što je vrijednost veća, potres je jači. Zemljotresi s vrijednostima poput onih zabilježenih u ovoj noći ubrajaju se među slabije, ali ih ljudi u blizini epicentra ipak mogu osjetiti.
Na to koliko će se potres osjetiti utiče i više okolnosti, među kojima su udaljenost od žarišta i položaj samog građanina. Zato često jedni stanovnici jasno osjete udar, dok ga drugi uopšte ne primijete. Ni to što su neki čuli zvuk nalik grmljavini nije neuobičajeno kada je riječ o kratkim, naglim udarima.
Bosna i Hercegovina nalazi se na seizmički aktivnom području, pa su slabiji potresi povremena pojava. Građani se zbog toga ne bi trebali olako uznemiravati, ali je korisno znati kako se ponašati i gdje potražiti provjerene informacije.
Gdje tražiti provjerene informacije
Zvanične podatke o jačini i vremenu zemljotresa objavljuje Federalni hidrometeorološki zavod BiH. Kao dopunu, građani mogu pratiti i stranicu Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, na kojoj stanovnici prijavljuju da su podrhtavanje osjetili. Upravo su te prijave pokazale u kojim su mjestima potresi bili najvidljiviji.
Do objave zvaničnih podataka često prođe određeno vrijeme, što je ovu noć i pokazalo. U međuvremenu je najbolje ne dijeliti neprovjerene informacije i procjene jačine koje nisu potvrđene. One mogu nepotrebno uznemiriti druge.
Šta preporučuju stručnjaci za ovakve situacije
Opšte preporuke u slučaju osjetnog podrhtavanja tla jesu da se sačuva prisebnost i da se, ako je moguće, udalji od prozora, ormara i predmeta koji mogu pasti. Nakon što podrhtavanje prestane, korisno je pogledati ima li vidljivih oštećenja u stanu ili kući. Ukoliko se pojavi sumnja na oštećenje ili ugroženost, treba se obratiti nadležnim službama.
Preporučuje se i da se police i teži predmeti u domu učvrste, te da porodica unaprijed dogovori šta će činiti ako se desi jači potres. Ove mjere ne zahtijevaju mnogo truda, a mogu značiti u trenutku kada vremena za razmišljanje nema.
Za sada nema naznaka da su potresi kod Sarajeva i Mostara ostavili posljedice. Podrhtavanje je trajalo kratko, a građani su ostali uglavnom uznemireni i iznenađeni, bez potvrđenih povreda i štete.