Milorad Dodik objavio je opširnu poruku na društvenoj mreži X u kojoj je ponovo govorio o Bošnjacima, njihovim političkim predstavnicima i odnosima u Bosni i Hercegovini. Objava, napisana na ćirilici, obuhvata teme od političkog utjecaja i straha, preko poređenja s Gazom, do pitanja nacionalnog identiteta.
Dodik je Bošnjake ponovo nazvao „muslimanima koji su postali Bošnjaci“. Njihovim političkim predstavnicima pripisao je šovinizam i nesposobnost, a tvrdi i da svoj utjecaj održavaju izazivanjem straha.
„Nudimo dogovor, odbijate ga“
Jedan od središnjih dijelova objave odnosi se na ponudu koju, prema njegovim riječima, Bošnjaci odbijaju. Dodik tvrdi da im se nudi da „suvereno vladaju na prostoru gdje su većina“, a da oni takvu ponudu smatraju Gazom.
„Nudimo dogovor, odbijate ga. Nudimo da suvereno vladate na prostoru gdje ste većina, to smatrate Gazom. I to je vaše pravo. Ali je krajnje nehumano zloupotrebljavati palestinski narod u Gazi zarad jeftine propagande“, napisao je Dodik.
Dodik nije naveo na čije konkretne izjave odgovara. Pozvao se na poruke iz, kako ih je nazvao, „sarajevskih krugova“, kojima pripisuje tvrdnje da su isključivo Bošnjaci žrtve, da im je svijet onemogućio odbranu i da im ponovo prijeti uništenje.
Strah, nepovjerenje i poređenje s Palestincima
Prema njegovim navodima, takve poruke služe tome da se politički utjecaj održava strahom od susjeda, prije svega Srba, zatim Hrvata i drugih. U objavi je dodao i da se bošnjački narod decenijama tjera da „hoda savijene glave“.
Osvrnuo se i na poređenja položaja Bošnjaka s položajem Palestinaca. Teze da Izrael namjerava uništiti sve Arape i da ista sudbina prijeti Bošnjacima ocijenio je teškim optužbama.
„Ko čitavim narodima pripisuje namjeru uništenja drugih, mora odgovarati za svoje riječi“, napisao je.
Dodik smatra da umjesto dogovora stižu nova upozorenja na navodno neizbježan sukob. „Takva retorika održava nepovjerenje i ostavlja budućim generacijama strahove koji se teško prevazilaze“, naveo je.
Poruka o identitetu
U dijelu posvećenom nacionalnom identitetu Dodik je poručio da Srbi znaju ko su „u posljednjih deset generacija“. Bošnjacima je spočitnuo da su se članovi iste porodice kroz generacije izjašnjavali različito.
Istovremeno je naglasio da svako ima pravo na vlastiti identitet. Postavio je, međutim, jasnu granicu.
„Svako ima pravo da određuje vlastiti identitet, ali niko nema pravo da svoj politički i nacionalni program gradi na predstavljanju srpskog naroda kao trajne opasnosti“, naveo je Dodik.
Dodik je napisao i da ne pristaje na ulogu krivca za stanje svijesti bilo koje druge nacije. Dodao je: „Mi smo svoji, nećemo da budemo kao vi.“
Šta je poručio o Bošnjacima i Republici Srpskoj
Bošnjake je opisao kao „dobar narod, jake vjere“. Političare koji ih predstavljaju optužio je da su „protagonisti šovinizma koji prevazilazi sve na ovim prostorima“.
Za Republiku Srpsku ustvrdio je da je opredijeljena za trajni mir i napredak. Kaže da entitet ne krije želju za napretkom srpskog naroda i snažnom, stabilnom i uspješnom Srpskom, te da to pravo pripada i svim drugim narodima. Tvrdi i da RS nije prijetnja nikome i da ne prihvata da joj se tuđe optužbe nameću kao dokaz sopstvenih namjera.
Završni dio objave odnosi se direktno na bošnjačke političare.
„Znam da su bošnjački političari nesposobni i bez talenta, ali se nadam da nisu glupi. Da će prihvatiti moguće jer mi nikada nećemo pristati na nemoguće. Nećemo pristati da budemo podanici“, poručio je Dodik.
Poručio je i da neće prihvatiti da budu „dežurni neprijatelj u tuđim političkim i nacionalnim igrama“. Objavu je zaključio rečenicom: „Jer, ko nema šta da ponudi za budućnost, najlakše vlada strahom od nje.“
Šta objava donosi
Riječ je o Dodikovoj objavi i njegovim tvrdnjama, koje nisu potkrijepljene navođenjem konkretnih izjava na koje se odnose. U tekstu nema imena političara ni citata iz „sarajevskih krugova“, pa nije jasno na koje se tačno poruke osvrće.
Za sada nema podataka o reakcijama na ovu objavu. Teme koje je otvorio, od međunacionalnog povjerenja do nacionalnog identiteta, ostaju osjetljiva i često prisutna tema u političkom prostoru Bosne i Hercegovine.