data-nosnippet>
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž procijenio je u emisiji uživo na BHT1 da bi naredne četiri godine u Bosni i Hercegovini mogle proći u znaku političke stagnacije, borbe za funkcije i međustranačkih obračuna. Svoje viđenje stanja nakon općih izbora iznio je govoreći o rezultatima, mogućem formiranju vlasti i izazovima novog mandata.
Nakon izbora građani očekuju odgovore o tome ko će činiti vlast i kakve promjene donosi novi mandat. Raguževa prognoza o narednom četverogodišnjem periodu izazvala je posebnu pažnju.
HRS zadržao rezultat, ali bez ostvarenog cilja
Raguž je istakao da je HRS zadržao rezultat s prethodnih općih izbora i neznatno ga popravio. Dodao je da Hrvatska petorka nije ostvarila zacrtani cilj, a to je da postane nezaobilazan faktor u formiranju vlasti.
Poručio je da njegova stranka ne odbacuje mogućnost učešća u vlasti. Istovremeno je naglasio da neće pristajati na političke dogovore koji bi se svodili samo na podjelu funkcija.
Govoreći o odnosima s HDZ-om BiH, potvrdio je da zvaničnih pregovora nije bilo, ali da je bilo određenih neformalnih kontakata.
Složeni pregovori i neizvjesni rokovi
Prema Raguževoj procjeni, jasnija slika o mogućim koalicijama bit će poznata nakon formiranja klubova naroda u domovima naroda Federacije BiH i državnog parlamenta. Očekuje da će pregovori biti složeni, naročito na državnom nivou, gdje, kako smatra, treba računati na dugotrajna međusobna uslovljavanja.
Kada je riječ o Federaciji BiH, konkretniji obrisi nove izvršne vlasti, po njegovom mišljenju, mogli bi se nazrijeti tek u aprilu ili maju naredne godine. Ne isključuje ni poteškoće u poštivanju zakonskih rokova, ali vjeruje da bi stranke na kraju ipak mogle pronaći kompromis.
Upozorenje o Centralnoj banci i valutnom odboru
Posebno se osvrnuo na zahtjeve za promjene u radu Centralne banke BiH i valutnog odbora. Upozorio je da bi, prema njegovom mišljenju, političko zadiranje u postojeći monetarni sistem moglo ugroziti ekonomsku stabilnost zemlje.
Raguž smatra da bi promjene u ovoj oblasti mogle otvoriti prostor za veće zaduživanje i povećati rizik od inflacije. Riječ je o njegovoj ocjeni, a ne o utvrđenoj činjenici, pa će ostati da se vidi hoće li o ovom pitanju biti ozbiljnijih rasprava u novom sazivu institucija.
Osvrnuo se i na izbor Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH. Kazao je da će njen rad ocjenjivati na osnovu konkretnih poteza i rezultata, a ne unaprijed donesenih zaključaka.
„Četiri godine bavljenja samim sobom“
Ipak, najviše pažnje privukla je njegova prognoza o cijelom mandatu. Raguž očekuje da bi političke stranke mogle više vremena posvetiti raspodjeli funkcija i međusobnim obračunima nego rješavanju problema građana.
„Ja, nažalost, očekujem četiri godine stagnacije, četiri godine bavljenja samim sobom, četiri godine isključivo kadrovske politike i tenderizacije“, izjavio je Raguž.
Dodao je da se pribojava kako bi nakon kadrovskih dogovora mogla uslijediti politička osveta zbog ranijih sukoba. Ipak, ostavio je prostor za drugačiji ishod.
„Daj Bože da me stvarnost demantira, da ću biti u krivu“, poručio je.
Prijedlog: plate vezane za rezultate
Na kraju gostovanja predložio je i drugačiji model određivanja plata izabranih zvaničnika. Smatra da bi primanja političara trebala biti povezana s mjerljivim rezultatima njihovog rada, odnosno s unaprijed definisanim ključnim pokazateljima uspješnosti.
Šta to znači za građane
Formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini tradicionalno zavisi od dogovora više stranaka na različitim nivoima, a od tih dogovora zavisi i početak rada novih saziva institucija. Zato se Raguževa procjena o dugim i složenim pregovorima uklapa u pitanja koja se nakon izbora postavljaju u javnosti.
Njegove izjave su politička procjena jednog od učesnika izbornog procesa, a ne ishod koji je unaprijed zapečaćen. Kako će se stvari razvijati, zavisit će od odluka stranaka nakon konstituisanja klubova naroda i početka pregovora o vlasti. Građani će, kako vrijeme bude odmicalo, moći mjeriti koliko su se njegova upozorenja pokazala opravdanim.