Promjena vlasti u Srbiji mogla bi otvoriti provjeru imovine političara iz BiH

Promjena vlasti u Srbiji mogla bi otvoriti pitanje porijekla imovine političara iz Bosne i Hercegovine koji posjeduju nekretnine u toj zemlji. Studentska lista najavila je da će među prioritetima nove Vlade biti utvrđivanje porijekla i oduzimanje nezakonito stečene imovine, a prema onome što prenosi Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), to se odnosi i na domaće i na strane političare.

Nova vlast u Srbiji češlja imovinu: Na udaru bi mogli biti i političari iz BiH

Neki od političara iz BiH godinama su prešućivali imovinu u Srbiji i nisu je upisivali u imovinske kartone, iako su za to imali zakonsku obavezu. Problem je što domaći propisi ne propisuju kazne za neprijavljivanje, niti omogućavaju provjeru imovine u inostranstvu.

Dodikova vila na Dedinju

Jedan od slučajeva koje CIN posebno izdvaja jeste vila Milorada Dodika u elitnom beogradskom naselju Dedinje. CIN je još 2009. godine objavio da je Dodik vilu platio 850.000 eura. Kupoprodajnu cijenu je isplatio i upisao se kao vlasnik, dok je kredit za kupovinu podigao tek osam mjeseci kasnije.

Tužilaštvo BiH vodi istragu od 2015. godine. U proljeće 2026. saopćilo je da nema većeg pomaka, jer državni organi Srbije godinama ne dostavljaju ključnu dokumentaciju.

Takva situacija pokazuje jedan od čestih problema u istragama s međunarodnim elementom. Kada se ključni dokazi nalaze u drugoj državi, tužilaštva se oslanjaju na međunarodnu pravnu pomoć, a bez odgovora tamošnjih institucija istrage mogu godinama stajati.

Dodikov advokat Goran Bubić, s druge strane, tvrdi da je kupovina bila regularna i da nema krivičnog djela.

Provjere bi mogle obuhvatiti i firme

Predstavnici Studentske liste najavljuju jačanje Poreske uprave i dosljedniju primjenu postojećih zakona. Sarah El Sarag iz Studentske liste kazala je da se neće provjeravati samo porijeklo imovine fizičkih lica nego i firmi koje su s njima povezane.

Naglasila je i da provjerama mogu biti obuhvaćeni građani Republike Srpske koji imaju dvojno državljanstvo, posluju u Srbiji ili tamo posjeduju imovinu. Kao primjer mogućeg nesrazmjera navela je osobu koja prima 2.000 eura, a ima stan u Beogradu na vodi vrijedan pola miliona eura.

Nešić prešutio dio imovine

CIN izdvaja i bivšeg državnog ministra bezbjednosti Nenada Nešića. Kada je 2023. preuzimao funkciju, nije prijavio da je sa suprugom suvlasnik stana od 98 kvadrata i kuće od 176 kvadrata u Novom Sadu.

Prema katastarskim podacima koje navodi CIN, Nešić u Novom Sadu trenutno ima dva stana i garažu. On i članovi njegove porodice imaju vrijedne nekretnine i u Crnoj Gori, gdje je na ukupno pet nekretnina u Budvi i Tivtu stavljena zabrana raspolaganja.

Tužilaštvo BiH već šestu godinu vodi predmet protiv Nešića zbog sumnje na pranje novca, primanje mita i zloupotrebu položaja. Sumnja se da je ostvario finansijsku korist od oko milion maraka.

Šta to znači za BiH

Najvažniji dio CIN-ovog izvještaja jeste najava da bi promjena vlasti u Srbiji mogla dovesti do ozbiljnijih provjera porijekla imovine. Takve provjere bi mogle obuhvatiti i političare i funkcionere iz Bosne i Hercegovine koji posjeduju nekretnine u toj zemlji.

Za sada se radi o najavama, a ne o konkretnim potezima. Ostaje da se vidi kako će se one provoditi u praksi i hoće li institucije u Srbiji ubuduće biti spremnije za saradnju s tužilaštvima iz regije.

Imovinski karton je dokument u kojem nosioci javnih funkcija prijavljuju svoju imovinu, prihode i obaveze. Njegova svrha je da javnost i nadležne institucije mogu uočiti razliku između zvaničnih primanja i stvarnog bogatstva. Zato neprijavljena imovina, naročito ona u inostranstvu, predstavlja važno pitanje transparentnosti.

Slučajevi koje navodi CIN pokazuju koliko je teško pratiti imovinu preko granice. Kada država ne može provjeriti šta njeni funkcioneri posjeduju u inostranstvu, a za neprijavljivanje ne postoje kazne, imovinski kartoni ostaju samo djelimična slika stvarnog stanja.

Za građane to znači da su javno dostupni izvještaji i istraživanja novinara jedan od načina da provjere odgovaraju li prijavljena primanja i imovina funkcionera onome što se kasnije pokaže u dokumentaciji. Treba naglasiti i da su navedeni predmeti u fazi istrage, te da za sve osumnjičene vrijedi pretpostavka nevinosti.