data-nosnippet>
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić govorio je o nedavnoj posjeti Milorada Dodika Sjedinjenim Američkim Državama, o lobističkim aktivnostima i o tome šta bi promjene u američkoj politici mogle značiti za Bosnu i Hercegovinu. Posebno je izdvojio mogućnost da novi saziv Kongresa ponovo otvori pitanja američke politike prema Zapadnom Balkanu.
Povod za razgovor bilo je Dodikovo prisustvo na konferenciji konzervativnog pokreta CPAC. Puljić smatra da se posjeta odvija očekivano, uz fotografije s pojedinim ljudima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i poruke namijenjene domaćoj javnosti.
Kritike na račun Dodikovih kontakata
Puljić je kritikovao Dodikove političke aktivnosti u SAD-u i doveo u pitanje stvarni značaj njegovih kontakata na Floridi. Naveo je i da se na konferenciji nalaze pojedini Dodikovi lobisti, te podsjetio da se učešće na takvim događajima plaća.
Drugim riječima, prema njegovoj ocjeni, slike s takvih skupova ne moraju nužno odražavati stvarni politički uticaj u Washingtonu.
Moguće istrage u Kongresu
Najveću pažnju Puljić je posvetio mogućnosti da Kongres ponovo pokrene pitanja odnosa SAD-a prema regiji. Kako je rekao, očekuje se otvaranje tema koje se tiču i Bosne i Hercegovine.
„U Kongresu možemo očekivati istrage o Balkanu. Istraga o Dodikovim lobiranjima i njegovoj povezanosti s Putinom. Mogle bi se voditi istrage o politici prema BiH i Kosovu“, izjavio je Puljić.
Podsjetio je da su tokom ove godine pojedini republikanski i demokratski zakonodavci pokušavali uvjeriti State Department da ponovo uvede sankcije Dodiku. Izvršna vlast, međutim, nije postupila u skladu s njihovim zahtjevima.
Puljić je spomenuo i mogućnost usvajanja nove rezolucije u Kongresu, kao i budući odnos američkih institucija prema političkim prilikama u Srbiji.
BiH gubi saveznike u Kongresu
Upozorio je i da Bosna i Hercegovina gubi pojedine dugogodišnje saveznike u američkom Kongresu. Među njima je naveo senatoricu Jeanne Shaheen, senatora Dicka Durbina i kongresmena Stenyja Hoyera.
Riječ je o zakonodavcima čija se imena u Washingtonu već dugo vezuju za pitanja BiH, pa njihov odlazak, prema Puljićevoj ocjeni, ostavlja prazninu u američkom Kongresu.
Odlazak Susie Wiles
Osvrnuo se i na promjene u vrhu Trumpove administracije, posebno na odlazak Susie Wiles s pozicije šefice osoblja Bijele kuće. Kao jedan od mogućih faktora naveo je poraz republikanaca na izborima, ali i mogućnost da su lobističke aktivnosti imale određenu ulogu.
„Lobiranje je moglo biti jedna od kapi koja je prelila čašu“, rekao je Puljić.
U tom kontekstu spomenuo je Chrisa LaCivitu i Jamesa Blaira, za koje je naveo da su boravili u Banjoj Luci tokom izbora u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovoj procjeni, Wiles bi i nakon odlaska s dosadašnje funkcije mogla ostati bliska Trumpu i učestvovati u pripremama za predsjedničke izbore 2028. godine.
Stephen Miller preuzima važnu ulogu
Govoreći o njenom nasljedniku, Puljić je spomenuo Stephena Millera, kojeg je opisao kao predstavnika krajnje desnice. Ocijenio je da bi njegovo imenovanje moglo značiti zaoštravanje politike prema migrantima i veći angažman Nacionalne garde.
Moglo bi doći i do dodatnih političkih sukoba između Bijele kuće i Kongresa, smatra on.
„Trumpov odabir Millera signalizira da predsjednik ne traži primjere. On se priprema za politički rat“, poručio je Puljić.
Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu
Puljićeve ocjene ukazuju na mogućnost novih političkih sukoba u Washingtonu. U takvim okolnostima pitanje Bosne i Hercegovine moglo bi se naći među temama o kojima će raspravljati američki zakonodavci.
Sve su to, za sada, procjene i očekivanja jednog novinara koji prati američku politiku. Konkretni potezi Kongresa i administracije tek će pokazati hoće li se promijeniti i američki pristup Bosni i Hercegovini.