data-nosnippet>
Mogućnost ukidanja ili izmjene neradne nedjelje u Federaciji BiH ponovo je u centru političke rasprave. Predstavnici SDA ranije su kritikovali postojeće zakonsko rješenje, a potpredsjednik stranke Haris Zahiragić i nakon izbora nastavio je zagovarati drugačiji model.
Riječ je o pitanju koje bi moglo direktno utjecati na svakodnevni život hiljada radnika, ali i na navike potrošača i poslovanje trgovaca. Pravilo o neradnoj nedjelji posljednjih godina izaziva brojne rasprave.
Zahiragić: zabrana nije zaštitila sve radnike
Zahiragić smatra da zabrana rada nedjeljom nije jednako zaštitila sve zaposlene. Kao primjer navodi radnike na benzinskim pumpama, u dragstorima i drugim djelatnostima, koji i dalje rade tim danom.
Njegov prijedlog je da se radnicima garantuju dva slobodna dana sedmično, od kojih bi jedan bio tokom vikenda.
Zahiragić također dovodi u pitanje ekonomsku opravdanost postojećeg rješenja. Prema njegovom mišljenju, veliki trgovački lanci mogli su ostvariti sličan promet uz manji broj zaposlenih.
Izetbegović: fleksibilnost za općine
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović i ranije je govorio o potrebi izmjene postojećeg modela. Predlagao je da se općinama omogući određena fleksibilnost pri odlučivanju o radu nedjeljom, posebno u sredinama uz Republiku Srpsku.
Upozoravao je i na mogućnost da kupci iz pojedinih dijelova Federacije zbog neradne nedjelje odlaze u susjedne sredine u kojima prodavnice rade.
Sindikat trgovine: kompromis je moguć
O mogućem ukidanju neradne nedjelje oglasio se i Sindikat radnika trgovine BiH. Predsjednica Sindikata Mersiha Beširović ranije je ocijenila da je mogućnost ukidanja realna, ali je istakla da postoji i prostor za kompromis.
Jedna od opcija o kojima se govorilo jeste dozvoljavanje rada nedjeljom malim porodičnim trgovinama u kojima rade vlasnici i članovi njihovih porodica.
Za radnike u trgovini najvažnije pitanje ostaje kako bi eventualne izmjene utjecale na njihova prava, slobodne dane i uslove rada.
Šta je s minimalnom platom?
Pored neradne nedjelje, otvara se i pitanje minimalne plate u Federaciji BiH. SDA je ranije kritikovala način na koji je donesena odluka o njenom povećanju, pa se postavlja pitanje kakav bi pristup stranka imala ukoliko bude učestvovala u formiranju vlasti.
U dosadašnjim izjavama, međutim, nema konkretne najave da SDA planira smanjenje minimalne plate. Zato treba razlikovati kritike dosadašnje politike od eventualnog prijedloga za njeno smanjenje.
Kada bi promjene mogle stupiti na snagu?
Za ukidanje ili izmjenu neradne nedjelje potrebno je provesti odgovarajuću zakonsku proceduru i osigurati podršku parlamentarne većine. To znači da se o promjenama ne odlučuje samo izjavama, nego i glasanjem u nadležnim institucijama.
SDA je najavila drugačiji pristup ovom pitanju, ali to ne znači da je postojeći zakon već promijenjen. Također, nije poznat datum eventualnog stupanja novih pravila na snagu.
Do tada nastavljaju važiti postojeća pravila. Radnici i poslodavci trebali bi pratiti zvanične informacije nadležnih institucija i sindikata, a ne oslanjati se na nagađanja.
Ključno pitanje: zaštita zaposlenih
Ukoliko dođe do izmjena, jedno od ključnih pitanja bit će način zaštite zaposlenih u trgovinama. Posebno će se gledati kako urediti slobodne dane i naknade za rad nedjeljom.
Na jednoj strani su interesi trgovaca, koji se pozivaju na promet i konkurentnost. Na drugoj su radnici, kojima je važno da imaju dovoljno vremena za odmor i porodicu, te potrošači, koji žele dostupne usluge.
Za sada ostaje otvoreno hoće li se pronaći kompromis između tih interesa ili će neradna nedjelja ponovo postati jedna od najvećih tema u Federaciji BiH.