Bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ocijenio je u Berlinu da su političke promjene u Srbiji smanjile mogućnost ostvarivanja secesionističkih ciljeva u Republici Srpskoj. Dodao je da pitanje otcjepljenja i dalje nije u potpunosti zatvoreno. Upozorio je i da Bosna i Hercegovina još nije postigla ozbiljniji napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Schmidt je govorio na skupu „Dejton i njegove posljedice: Evropski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu“. Skup je povodom godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma organizovala Evropska akademija u Berlinu, prenosi Deutsche Welle (DW).
Diskusija je održana u Evropskoj kući, sjedištu predstavništva evropskih institucija u blizini Brandenburške kapije. Govorilo se o političkoj situaciji u BiH nakon nedavnih izbora, kao i o tome kako promjene u Beogradu mogu utjecati na odnose između Sarajeva i Banje Luke.
Promjene u Srbiji smanjile mogućnost secesije
Schmidt je ovog ljeta napustio poziciju visokog predstavnika nakon pritiska iz Sjedinjenih Američkih Država. U Berlinu je ocijenio da bi eventualno otcjepljenje Republike Srpske bilo jedna od najvećih prijetnji budućnosti Bosne i Hercegovine. Ipak, smatra da su političke promjene u Srbiji umanjile izglede za takav scenario.
„Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ipak, smatram da su se smanjile mogućnosti za ostvarivanje političkih ciljeva putem teme secesije“, izjavio je Schmidt za DW.
Prema njegovim riječima, ranije je postojala ozbiljna mogućnost da referendum o otcjepljenju Republike Srpske bude održan već naredne godine, odnosno 2027. Izrazio je, međutim, uvjerenje da građani tog entiteta takvu odluku ne bi podržali.
Na pitanje o mogućnosti sličnih političkih promjena u BiH kakve su se dogodile u Srbiji, Schmidt je bio oprezan. Kao jednu od ključnih razlika naveo je znatno razvijenije civilno društvo u Srbiji i bolju povezanost građana.
„Srbija ima znatno snažniju civilno društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a čak ni mladi nisu ujedinjeni; ipak, vidim određene mogućnosti“, kazao je Schmidt.
Međunarodno vojno prisustvo i dalje važno
Govoreći o evropskim integracijama, Schmidt je istakao da je BiH još uvijek veoma udaljena od konkretnog napretka prema članstvu u EU. Kao pokazatelj naveo je posljednji izvještaj Evropske komisije, koji, prema njegovoj ocjeni, ukazuje na veoma loše stanje u zemlji.
Posebno se osvrnuo na izvještaj Ujedinjenih nacija o produženju mandata misije EUFOR Althea. Naglasio je da se prisustvo međunarodnih vojnih snaga i dalje smatra neophodnim za očuvanje mira i stabilnosti.
„Nijedna zemlja ne može postati članica Evropske unije ako Ujedinjene nacije utvrde da ona predstavlja prijetnju po međunarodni mir“, poručio je Schmidt.
Njemački zvaničnik: BiH je u „trećoj fioci“
Sličnu procjenu evropskog puta Bosne i Hercegovine iznio je Niels von Redecker, šef odjeljenja za Zapadni Balkan u njemačkom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova. Naglasio je da se BiH nalazi među državama kandidatkinjama koje su najudaljenije od članstva u Evropskoj uniji.
„Imamo zemlje koje se nalaze u prvoj fioci procesa proširenja, kao što je Crna Gora. Bosna i Hercegovina nije čak ni u drugoj fioci, ona je u trećoj“, rekao je von Redecker.
Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut ukazao je na to da je jedan od ključnih problema u interesima političkih aktera kojima odgovara izostanak reformi i usklađivanja domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.
„Mnogi od njih ne žele EU, jer bi se u tom scenariju morali suočiti s istragama, a možda bi čak završili i u zatvoru“, izjavio je Arnaut.
Šta je još bilo u fokusu
Na kraju diskusije najveću pažnju prisutnih privukla su pitanja saobraćajne povezanosti BiH s ostatkom Evrope. Govorilo se i o projektima koji bi mogli doprinijeti dugoročnom pomirenju i stabilnosti unutar zemlje.
Za građane BiH poruke iz Berlina imaju dvije strane. S jedne strane, jedan od ključnih aktera posljednjih godina smatra da su izgledi za secesionistički scenario manji nego ranije. S druge strane, i bosanskohercegovački i njemački sagovornici slažu se da je put ka članstvu u EU i dalje dug, te da zavisi od reformi i usklađivanja zakonodavstva s evropskim standardima.