Ubović, student Fakulteta organizacionih nauka i jedan od prepoznatljivijih predstavnika studentskog pokreta u Srbiji, poručio je da je fabriku za proizvodnju dronova u Srbiji potrebno zaustaviti. Rekao je to gostujući u podcastu britanskog novinara Arona Bastanija, a izjava je izazvala reakcije Aleksandra Vučića i Ane Brnabić.
Ubović je odgovarao na pitanje kakav bi odnos buduća vlast imala prema Izraelu. Situaciju u Izraelu i Palestini opisao je kao veliku mrlju na čovječanstvu.
Prekid trgovine oružjem u programu pokreta
Naglasio je da je u programu pokreta jasno navedeno da će se zalagati za prekid trgovine oružjem s Izraelom. Podsjetio je i na bliske odnose Aleksandra Vučića s Izraelom.
U tom kontekstu spomenuo je fabriku za proizvodnju dronova izgrađenu u Srbiji. Takav projekat ocijenio je neprihvatljivim i poručio da ga je potrebno zaustaviti.
Vučić: strane službe slabe odbrambeni sektor
Vučić je na svom Instagram profilu objavio video u kojem tvrdi da se pod utjecajem stranih službi pokušava oslabiti i razgraditi odbrambeni sektor Srbije. U videu se osvrnuo i na Ubovićeve stavove o Izraelu, kao i na mogućnost da Studentska lista odustane od planiranog uvođenja obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana.
Prema Vučićevim riječima, najavljeno je odustajanje od saradnje s Izraelom i Kinom, ali i s državama koje raspolažu najjačim vojnim snagama i najmodernijim naoružanjem.
Brnabić upozorava na radna mjesta
Na ovu temu oglasila se i bivša premijerka Srbije Ana Brnabić. Na društvenoj mreži X upozorila je da bi najavljene promjene mogle ugroziti radna mjesta više od 20.000 zaposlenih u namjenskoj industriji.
Dodala je i da bi fabrika dronova Srbiji omogućila otvaranje novih radnih mjesta za visokokvalifikovane stručnjake.
Šta se zna o fabrici
Vučić je fabriku za sklapanje izraelskih dronova svečano otvorio u septembru. Ranije istraživanje BIRN-a i izraelskog lista Haaretz pokazalo je da izraelska kompanija Elbit Systems posjeduje 51 posto vlasničkog udjela u fabrici. Preostalih 49 posto pripada državnoj kompaniji Yugoimport SDPR.
Podaci o vlasničkoj strukturi važni su jer pokazuju ko stoji iza projekta i u kojem omjeru se on dijeli između stranog partnera i srpske države.
Prema pisanju BIRN-a, izvoz municije i naoružanja iz Srbije u Izrael od 2023. godine povećan je čak 42 puta. Vrijednost tog izvoza dostigla je 114 miliona eura.
Pozadina: namjenska industrija i dronovi
Namjenska industrija obuhvata proizvodnju naoružanja, municije i vojne opreme. Dronovi, odnosno bespilotne letjelice, koriste se u različitim oblastima, a u vojnom sektoru često za izviđanje i druge zadatke.
Zbog toga projekti te vrste redovno otvaraju pitanja ekonomije, bezbjednosti i spoljne politike. Za jedne su prilika za zapošljavanje i tehnološki razvoj, a za druge predmet moralnih i političkih prigovora.
Pitanje obaveznog vojnog roka također nije novo u srpskoj javnosti. Služenje je u Srbiji suspendovano 2011. godine, pa svaka najava njegovog povratka izaziva rasprave o troškovima, svrsishodnosti i odnosu države prema odbrani.
Politički kontekst
Razmjena stavova dolazi uoči konstitutivne sjednice novog saziva Narodne skupštine Srbije, zakazane za utorak, 17. novembra. Na takvim sjednicama obično se potvrđuju mandati poslanika i formira rukovodstvo parlamenta, nakon čega počinje rad na konkretnim politikama.
Pitanja odbrane, vojne saradnje i namjenske industrije tako su se našla među temama o kojima se javno raspravlja uoči početka rada novog parlamenta.
Izjave aktera pokazuju duboko različite poglede na to kakvu ulogu namjenska industrija treba imati. Studentski pokret traži prekid trgovine oružjem s Izraelom i zaustavljanje fabrike dronova. Vučić i Brnabić upozoravaju na posljedice po odbrambeni sektor i zaposlene.
Šta to znači za čitaoce
Iz izvora nije vidljivo da je donesena bilo kakva odluka o fabrici. Riječ je o političkim porukama i najavama, a kako će se one odraziti na stvarne politike, zavisit će od budućih političkih odluka.
Čitaocima je korisno da razlikuju izjave i programske ciljeve od formalno usvojenih odluka. Prije donošenja zaključaka vrijedi provjeriti i izvore podataka, poput navedenih istraživanja BIRN-a i Haaretza, te pratiti kakve će korake poduzeti novi saziv skupštine.