
Austrijski list Der Standard objavio je 14. novembra analizu novinarke Adelheid Wölfl o političkim vezama Milorada Dodika u Washingtonu, lobističkim ugovorima vlasti Republike Srpske i američkim energetskim interesima u Bosni i Hercegovini. U tekstu se spominje i nedavna posjeta članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović New Yorku.

Prema pisanju lista, tokom boravka u New Yorku Cvijanović se sastala s milijarderkom Miriam Adelson, poznatom donatoricom Donalda Trumpa i Republikanske stranke. Der Standard taj susret posmatra u širem kontekstu Dodikovih nastojanja da očuva političke veze u Sjedinjenim Američkim Državama.
Milioni dolara za lobiste u Washingtonu
U analizi se navodi da su vlasti Republike Srpske od januara 2025. godine, prema istraživanju međunarodne novinarske mreže OCCRP, platile najmanje 8,9 miliona dolara za usluge 11 kompanija sa sjedištem u Washingtonu.
Među osobama povezanim s lobističkim aktivnostima spominju se Michael Flynn, Rod Blagojevich, Chris LaCivita, James Blair i Rudy Giuliani.
Posebna pažnja posvećena je kompaniji Continental Strategy, koja, prema navodima lista, prima 35.000 dolara mjesečno. Za ovu kompaniju radila je Katie Wiles, kćerka Susie Wiles, nekadašnje šefice osoblja Bijele kuće.
Lobiranje je u Sjedinjenim Državama zakonom uređena i uobičajena djelatnost kojom se angažovane kompanije zalažu za interese svojih klijenata pred donosiocima odluka. Klijenti su pritom nerijetko i strane vlade ili institucije. Podaci o takvim ugovorima zato često postaju predmet novinarskih istraživanja, kakvo je provela i mreža OCCRP.
Plinovod vrijedan oko 300 miliona dolara
Značajan dio analize odnosi se na energetske projekte u BiH, posebno na plan kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja se dovodi u vezu s Josephom Flynnom i advokatom Jessejem Binnallom.
Prema navodima Der Standarda, projekat predviđa izgradnju plinovoda vrijednog približno 300 miliona dolara, kojim bi američki ukapljeni prirodni plin preko Hrvatske stizao u BiH. Planirana je i izgradnja tri plinske elektrane.
Ukapljeni prirodni plin je plin koji se hlađenjem prevodi u tečno stanje, čime se olakšava njegov prijevoz brodovima na velike udaljenosti. Zato se u ovakvim planovima spominje dopremanje preko teritorije susjedne države.
List navodi i da su predložena zakonska rješenja, koja bi kompaniji omogućila realizaciju projekta bez javnog tendera, izazvala protivljenje Delegacije Evropske unije u Sarajevu. Javni tender je postupak kojim se obezbjeđuje da se posao dodjeljuje transparentno i uz konkurenciju više ponuđača, zbog čega su rješenja mimo njega redovno predmet pažnje javnosti i međunarodnih institucija.
Američki i ruski plin istovremeno
Austrijski medij ukazuje i na promjenu Dodikovog odnosa prema američkim energetskim projektima nakon posjete Donalda Trumpa Juniora Banjoj Luci u aprilu 2026. godine.
Istovremeno, u analizi se spominje planirana istočna plinska interkonekcija, kojom bi ruski plin preko Srbije stizao u Republiku Srpsku. Interkonekcija je, jednostavno rečeno, plinska veza koja povezuje mreže različitih država i omogućava dopremu energenta.
Autorica ocjenjuje da bi paralelna realizacija američkih i ruskih energetskih projekata mogla otvoriti prostor za ostvarivanje interesa obje strane u Bosni i Hercegovini.
Promjene u Washingtonu kao izazov
Der Standard u zaključku povezuje Dodikove političke aktivnosti u Washingtonu, poslovne interese američkih kompanija i planove za transport ruskog plina. Uz to ocjenjuje da promjene u američkoj administraciji predstavljaju izazov za njegove dosadašnje političke veze.
Prema pisanju lista, promjene u političkom okruženju predsjednika Donalda Trumpa mogle bi otežati Dodikove napore da zadrži podršku utjecajnih krugova u SAD-u.
Šta to znači za građane
Energetski projekti ovog obima dugoročno utiču na snabdijevanje, cijene i energetsku sigurnost države. Zbog toga je za javnost važno ko su investitori, na osnovu kojih se pravila biraju i kakve obaveze preuzimaju institucije.
Treba naglasiti da je riječ o analizi i ocjenama austrijskog lista i njegove novinarke, kao i o podacima koje je prikupila mreža OCCRP. U analizi se govori o planovima i prijedlozima, a posjeta Željke Cvijanović New Yorku razmatra se u širem političkom i energetskom okviru.
