AFERA “KUMOVA ZGRADA”: Kupovina objekta u Banjoj Luci ponovo zaustavljena – evo zašto

Afera koja je snažno obilježila 2025. godinu u Bosni i Hercegovini svakako je i višegodišnja, ali ponovo aktuelizirana kontroverzna kupovina zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjoj Luci. Javnosti već odavno poznata kao “kumova zgrada”, ova nekretnina, procijenjena na čak 100 miliona konvertibilnih maraka, postala je simbol sistemske korupcije i političkih dogovora iza zatvorenih vrata, piše BN.

Iako je čitav posao oko kupovine objekta trebao biti završen još ranije, proces se dodatno zakomplikovao onog trenutka kada su se, pod snažnim pritiskom javnosti, u cijeli slučaj uključile pravosudne institucije.

„Čardak ni na nebu ni na zemlji“ – tako se danas, s punim pravom, može opisati sudbina čuvene „kumove zgrade“ u Banjoj Luci. Objekt je građen s jasno poznatim krajnjim kupcem – Upravom za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine – ali do same kupovine nikada nije došlo. Razlog leži u činjenici da su nadležne institucije, makar i sa zakašnjenjem, počele da preispituju zakonitost čitavog procesa.

„Ključna je uloga Pravobranilaštva BiH, institucije koja je na neki način ušla u sukob sa Kancelarijom za razmatranje žalbi BiH po pitanju te javne nabavke koja je očito kontroverzna“, kaže predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović, dodajući da postoje ozbiljne indicije o nezakonitim radnjama koje su trenutno predmet provjera.

„Znamo da u vezi te javne nabavke postoji i predmet u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Vidjećemo šta će na kraju biti od svega toga ali mene iznenađuje da su se nadležne institucije uopšte uključile u ovaj problem“, ističe Borenović.

Iako se u javnosti često predstavlja kao afera iz 2025. godine, slučaj „kumove zgrade“ vuče korijene mnogo dublje. Pripreme za ovaj posao trajale su gotovo deceniju. Brojni tenderi za kupovinu ili izgradnju objekta za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje BiH redovno su propadali, sve dok firma „Grand trejd“ nije završila vlastiti objekt i ponudila ga Upravi – po cijeni od vrtoglavih 100 miliona KM.

„To je školski primjer kako stvari ne treba da funkcionišu ali nažalost to je u BiH postalo uobičajeno“, kaže Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH, podsjećajući da je ova zgrada vremenom postala i sredstvo političke trgovine, ali i temelj određenih koalicionih dogovora na državnom nivou.

„Jasno je da kupovina zgrade nije vršena u skladu sa zakonom i nevjerovatno je, čak i za BH prilike, da uprkos svim informacijama koje su isplivale u javnost taj proces nije prekinut. Postoje ozbiljne sumnje da je čitav proces nezakonit i da se pogodovalo unaprijed poznatom prodavcu zgrade koji je u vrlo bliskim odnosima sa bivšim predsjednikom“, naglašava Blagovčanin.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je u više navrata, na krajnje sumnjiv način, postepeno povećavalo iznos sredstava predviđenih za kupovinu objekta za Upravu za indirektno oporezivanje, sve dok cifra nije dostigla tačno 100 miliona KM – iznos koji je, prema dostupnim informacijama, prodavac i zahtijevao.

Koalicioni partneri su u jednom trenutku postigli dogovor, sredstva su bila obezbijeđena, ali je potom došlo do naglog zahlađenja odnosa. Proces kupovine je počeo da se odugovlači, istražni organi su krenuli da „čačkaju“ po spornoj javnoj nabavci, a čini se da trenutno niko nije spreman da stavi potpis i pečat na posao koji sve više liči na izrazito sumnjivu rabotu.

U međuvremenu, vlasnici objekta pokušavaju na sve moguće načine da okončaju posao – prostori u zgradi nude se i drugim bh. institucijama, ali nervoza među akterima priče postaje sve vidljivija.

„Ne zna se ko je sve nervozan. Da li samo kum ili i kumići“, komentariše ekonomska analitičarka Svetlana Cenić, dodajući da je pozitivno to što su se ovakva pitanja konačno otvorila u javnosti.

„Tada se možda i zastane malo sa tim nečasnim radnjama ali će to ponovo iskočiti. Kada ovima u Federaciji bude zatrebalo da istrguju nešto, oko neke pozicije, nekog interesa možda se nađe dobra volja da se to riješi“, zaključuje Cenić.

Kada će i na koji način biti riješeno pitanje „kumove zgrade“, u ovom trenutku je krajnje neizvjesno. Cijela situacija sve više podsjeća na poznatu rečenicu iz pripovijetke Tamni vilajet – „Ko uzme, kajat će se; ko ne uzme, kajat će se“.

U međuvremenu, svi oni koji su na bilo koji način povezani s ovim poslom, prema ironičnom zaključku BN-a, trebali bi se pripaziti otvorenih prozora, strmih stepenica, klizavih puteva i drugih potencijalnih opasnosti po život i zdravlje.