Evropske novinarske i medijske organizacije upozorile su na ozbiljnu institucionalnu krizu u Bosni i Hercegovini, zatraživši hitno djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta zbog, kako navode, potpune političke pasivnosti kada je riječ o opstanku i radu državnog javnog emitera.
Evropska federacija novinara (EFJ), zajedno s organizacijama okupljenim u inicijativi Media Freedom Rapid Response (MFRR), uputila je otvoreno pismo u kojem upozorava da je situacija u kojoj se nalazi Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) dovedena do ruba potpunog kolapsa.
U dokumentu se ističe da BHRT već godinama funkcioniše bez stabilnog i zakonom zagarantovanog izvora finansiranja, te da je izostanak političke odgovornosti doveo do eskalacije problema koji sada prijeti blokadom rada ove ključne državne institucije.
„Dolje potpisane organizacije za slobodu medija i novinara širom Evrope obraćaju Vam se ovim pismom kako bi izrazile svoju zaprepaštenost izostankom političkog djelovanja u vezi s budućnošću državnog javnog emitera Bosne i Hercegovine, Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT). Ovim pismom pozivamo Vas da preduzmete korake i iskoristite svoja zakonska ovlaštenja kako biste pronašli održivo rješenje u situaciji u kojoj unutar institucija BiH izostaju institucionalni odgovor i politička volja“, navodi se u pismu.
Potpisnice posebno podsjećaju da su finansijski problemi BHRT-a posljedica višegodišnjih institucionalnih blokada i neizmirenih obaveza, prije svega dugovanja entitetskog javnog emitera RTRS-a. Zbog toga BHRT, uprkos važećim zakonima, godinama raspolaže samo minimalnim sredstvima neophodnim za osnovno funkcionisanje.
„Prema navodima zaposlenika BHRT-a, stanje je došlo do tačke u kojoj prijeti blokada računa, dok radnici svakodnevno strahuju da neće primiti ni minimalne plate, te da bi u narednom periodu mogli ostati bez zaposlenja“, upozorava se u pismu.
Iz inicijative MFRR navode da su prethodni pokušaji da se problem riješi kroz domaće institucije i uz angažman Evropske unije ostali bez ikakvog konkretnog rezultata, što ih je navelo da se direktno obrate visokom predstavniku.
„Dosadašnji pozivi MFRR-a upućeni domaćim vlastima i institucijama Evropske unije da se uključe u rješavanje ove situacije nisu dali rezultate, zbog čega se sada obraćamo Vama, kao visokom predstavniku, da preduzmete djelovanje“, stoji u pismu.
Poseban akcenat stavljen je na činjenicu da su zakonodavni i izvršni mehanizmi na državnom nivou praktično paralizirani, čime je mogućnost institucionalnog rješenja gotovo u potpunosti blokirana.
„S obzirom na to da su procedure opstruirane i blokirane na ministarskom i parlamentarnom nivou, čime je ostavljeno vrlo malo prostora za legitimno djelovanje na državnom nivou, pozivamo Vas da preuzmete inicijativu i okončate ovu neodrživu situaciju, kako za radnike BHRT-a tako i za građane“, poručuju potpisnici, uz prijedlog da se razmotri i privremeno finansiranje korištenjem bonskih ovlaštenja.
U pismu se problem BHRT-a stavlja i u širi demokratski kontekst, s posebnim osvrtom na opće izbore koji su u Bosni i Hercegovini planirani za oktobar 2026. godine.
„Javni servis nije samo medij ili institucija – on je temelj demokratskog društva. S obzirom na to da su opći izbori zakazani za oktobar 2026. godine, nestanak BHRT-a značio bi gubitak ključnog izvora pouzdanih informacija u presudnom trenutku za birače, te bi dodatno narušio medijski prostor, ostavljajući ga ranjivim na potencijalne strane utjecaje putem kontrolisanih medija“, navodi se.
Na kraju pisma, evropske organizacije izražavaju otvorenu solidarnost s novinarima i zaposlenicima BHRT-a te upozoravaju da daljnje odugovlačenje može imati dugoročne posljedice po pravo građana na objektivno i pluralističko informisanje.
„Dolje potpisane organizacije ponavljaju svoju solidarnost s novinarima i medijskim radnicima BHRT-a, koji i dalje informišu građane Bosne i Hercegovine uprkos izuzetno teškim uslovima rada. Pridružujemo im se u pozivu na hitno djelovanje kako bi se spasio javni servis i zaštitilo pravo građana na nezavisne, pluralističke i pouzdane informacije“, zaključuje se.
Otvoreno pismo potpisale su EFJ, Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF), Međunarodni institut za štampu (IPI), Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa, Free Press Unlimited (FPU) i Article 19 Europe.