data-nosnippet>
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica, Emir Suljagić, uputio je pismo specijalnom izaslaniku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv antisemitizma, Yehuda Kaploun, povodom njegove najavljene posjete regionu.
Kaploun bi, prema dostupnim informacijama, trebao prisustvovati obilježavanju godišnjice stradanja u logoru Jasenovac u Donjoj Gradini, na poziv vlasti Republike Srpske, uključujući Milorad Dodik. Upravo taj kontekst bio je povod za Suljagićevo obraćanje, u kojem upozorava na političke i moralne implikacije takvog susreta.
U uvodnom dijelu pisma, Suljagić ističe značaj očuvanja sjećanja na žrtve Holokausta i važnost odnosa između jevrejskog i bošnjačkog naroda, ali istovremeno ukazuje na dugogodišnje negiranje genocida u Srebrenici od strane Dodika.
Suljagićevo pismo prenosimo u cijelosti:
“Poštovani gospodine Kaploun,
Obraćam vam se kao Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, povodom izvještaja da gospodin Milorad Dodik planira biti domaćin ili učestvovati u vašoj predstojećoj posjeti i komemoraciji logora Jasenovac iz Drugog svjetskog rata.
Iako mi je od izuzetne važnosti, kao i Memorijalnom centru Srebrenica, odavanje počasti žrtvama Holokausta i njegovanje odnosa između Jevreja i Bošnjaka, dužan sam s poštovanjem skrenuti vašu pažnju na dugogodišnji obrazac negiranja i javnog neprijateljstva gospodina Dodika prema žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici iz 1995. godine. Njegove izjave – posebno ona u kojoj posmrtne ostatke koje su ožalošćene porodice ukopale u memorijalnom mezarju u Srebrenici naziva “životinjskim kostima” – nisu samo uvredljiva retorika; one predstavljaju aktivno negiranje dokumentiranog zločina i nanose duboku štetu preživjelima i porodicama žrtava.
S obzirom na vašu ključnu ulogu u borbi protiv antisemitizma i promoviranju poštovanja prema sjećanju i istini, bilo bi izuzetno zabrinjavajuće da budete javno povezani s političkom figurom koja uporno negira drugi genocid. Takva povezanost nosi rizik davanja legitimiteta politici negiranja i podriva principe sjećanja, pravde i međuzajedničke solidarnosti koje obje naše zajednice nastoje očuvati.
Kao prijatelj jevrejskog naroda, koji je svoj javni i lični život posvetio očuvanju mostova između Bošnjaka i Jevreja – često uz veliku ličnu cijenu – pozivam vas da preispitate bilo kakav javni angažman s gospodinom Dodikom bez jasnog i javnog odbacivanja njegovih negatorskih izjava. U najmanju ruku, ljubazno vas molim da:
a) budete upoznati s i javno priznate dosadašnji obrazac negiranja Srebrenice od strane gospodina Dodika ukoliko nastavite s bilo kakvim formalnim angažmanom; i/ili
b) odbijete javna pojavljivanja koja bi se mogla protumačiti kao podrška gospodinu Dodiku, ili da susrete uslovite jasnim distanciranjem od negatorske retorike.
Ukoliko smatrate korisnim, stojim vam na raspolaganju da dostavim dokumentaciju i svjedočenja o izjavama gospodina Dodika i njihovom utjecaju na preživjele, porodice i rad na očuvanju sjećanja. Bilo bi mi drago da razgovaramo direktno prije bilo kakvog javnog angažmana.
Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom hitnom pitanju i na vašem kontinuiranom radu u odbrani sjećanja i ljudskog dostojanstva. Radujem se vašem odgovoru.”
Ovo obraćanje dodatno naglašava osjetljivost trenutka i složenost političkih odnosa u regionu, posebno kada je riječ o pitanjima historijskog pamćenja, odgovornosti i međunarodnih odnosa.