data-nosnippet>
Sven Alkalaj reagovao je na tekstove objavljene u američkom listu The Washington Times, ocijenivši da se u njima Bosna i Hercegovina prikazuje na neutemeljen i iskrivljen način, kao ekstremistička i nestabilna država.
U autorskom komentaru od 23. februara naveo je da su u tom listu objavljena dva priloga – intervju s Miloradom Dodikom pod naslovom „Republika Srpska zaslužuje nezavisnost“ te komentar Maxa Primorca pod naslovom „Islamistička država na granici NATO-a?“ – u kojima se iznose tvrdnje da Bosna i Hercegovina postaje sve radikalnija i sigurnosno rizična.
„U posljednje vrijeme svjedočimo sinhroniziranim ksenofobnim napadima na bosanskohercegovačko društvo, koje je nedavno preživjelo masovna ubistva, progone, silovanja i logore“ naveo je Alkalaj.
On je upozorio da retorika koju, prema njegovim riječima, koriste Dodik i Primorac podsjeća na diskurs iz devedesetih godina, povezan s politikama koje su dovele do teških posljedica u regionu. Spomenuo je i bivšeg predsjednika Srbije Slobodan Milošević, podsjećajući na razmjere stradanja, više od dva miliona raseljenih i više od 100.000 ubijenih, s kulminacijom u genocidu u Srebrenici.
Alkalaj je istakao da je od presudne važnosti javne izjave sagledavati s historijskom preciznošću i moralnom odgovornošću. Za Dodika je naveo da je „negator genocida koji je odlikovao presuđene ratne zločince odgovorne za genocid u Srebrenici“, te se osvrnuo i na njegovo poistovjećivanje s četničkim pokretom, aludirajući na historijsku ulogu te ideologije.
Pozivajući se na izraelsku memorijalnu instituciju Yad Vashem, citirao je opis četničkog pokreta i podsjetio na historijske činjenice o saradnji s nacističkim snagama i zločinima nad Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata.
Ambasador je podsjetio i na presudu Evropski sud za ljudska prava u vezi s nemogućnošću kandidovanja Jevreja i drugih manjina za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, navodeći da su bošnjački politički predstavnici podržali ustavne izmjene, dok ih Dodik i njegovi politički partneri nisu prihvatili.
Osvrnuo se i na tvrdnje o pretvaranju crkava u džamije, ističući da su tokom rata snage Vojske Republike Srpske srušile 534 džamije, dok je Hrvatsko vijeće obrane uništilo 80, te naveo da su Bošnjaci, kako tvrdi, štitili crkve i sinagoge.
Alkalaj je kritikovao i stavove Maxa Primorca, ocijenivši da promoviše ideju „trećeg entiteta“, te naveo da njegovi istupi reflektuju ideološke obrasce povezane s ustaškim pokretom, uz napomenu da „grijesi oca ne moraju nužno određivati stavove sina“.
Također je odbacio tvrdnje da je Sarajevo planiralo prodaju Sarajevske hagade, naglašavajući da je taj vrijedni rukopis sačuvan uprkos ratu i genocidu.
Zaključno je poručio da iskrivljavanje historije i podsticanje etničkih tenzija mogu imati ozbiljne posljedice, te da mediji snose posebnu odgovornost prilikom objavljivanja izjava političkih aktera.
„Historija nas uči koliko je opasna ravnodušnost pred ekstremističkim narativima. Bosna i Hercegovina, država koja je preživjela agresiju, genocid i etničko čišćenje, zaslužuje da se njena priča prenosi tačno i uz moralnu odgovornost“ poručio je Alkalaj.