Amerikanci komentarisali Dodikovu posjetu Rusiji: U Washingtonu poslali jasnu poruku o BiH

Nakon što su Milorad Dodik i premijer Republike Srpske Savo Minić boravili u Moskvi i sastali se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, iz Washingtona su stigle poruke o američkom pristupu Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora gasa.

U odgovoru koji je State Department dao za Detektor, Sjedinjene Američke Države ponovo su istakle podršku projektu Južne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Američka administracija taj projekat posmatra kao važan korak ka smanjenju zavisnosti BiH od jednog izvora prirodnog gasa i jačanju otpornosti energetskog sistema.

Washington podržava Južnu interkonekciju

Prema odgovoru State Departmenta, veća raznovrsnost izvora snabdijevanja prirodnim gasom mogla bi Bosni i Hercegovini donijeti veću energetsku sigurnost, ali i otvoriti mogućnost dostupnosti američkog ukapljenog prirodnog gasa, poznatog kao LNG, na domaćem tržištu.

Iz Washingtona su pritom Južnu interkonekciju stavili u širi kontekst američke politike prema evropskom energetskom sektoru.

Kako je navedeno, cilj je diversifikacija evropskog uvoza energije, jačanje regionalne sigurnosti snabdijevanja i stvaranje otpornijih energetskih tržišta.

SAD su istovremeno poručile da žele biti preferirani partner državama Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Ranije poruke američkih zvaničnika

U istoj temi spominjana je i ranija izjava Daniela J. Lawtona, zamjenika pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.

Lawton je naveo da Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i stabilnosti koju garantuje Dejtonski mirovni sporazum.

Govoreći o energetici, istakao je da su smanjenje političkih tenzija i stabilnije okolnosti otvorili prostor za napredak Južne interkonekcije s Hrvatskom.

Prema njegovim riječima, ovaj projekat može doprinijeti diversifikaciji snabdijevanja, većoj energetskoj sigurnosti i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine, uz mogućnost stvaranja novih poslovnih prilika za američke kompanije.

Šta je nakon susreta s Putinom saopćio Dodik?

Istovremeno, Dodik je nakon povratka iz Moskve govorio o temama o kojima je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Jedna od najvažnijih bila je energetika. Dodik je izjavio da mu je Putin, prema njegovim riječima, potvrdio da cijena gasa za Republiku Srpsku ostaje nepromijenjena.

„Predsjednik Putin je potvrdio da cijena gasa ostaje ista i da se nastavlja saradnja u gasnom sektoru“, rekao je Dodik.

Govorio je i o mogućnosti razvoja novih projekata u energetskom sektoru, uključujući izgradnju gasnih elektrana.

Dodik je sastanak u Kremlju opisao kao razgovor koji je obuhvatio više oblasti i naveo da je trajao oko 50 minuta. Također je istakao da Rusija, prema njegovim riječima, ostaje važan partner Republici Srpskoj.

U fokusu i Vazduhoplovni zavod „Orao“

Pored pitanja gasa, Dodik je nakon sastanka govorio i o industrijskoj saradnji.

Prema njegovim riječima, ruska strana pokazala je interes za proširivanje saradnje s Vazduhoplovnim zavodom „Orao“ iz Bijeljine.

„U smislu proširivanja određene dimenzije posla. Složili smo se sa tim da to uradimo, a ruska strana će nama predložiti određene mogućnosti“, rekao je Dodik.

Tema saradnje s ovom kompanijom bila je dio razgovora delegacije Republike Srpske tokom boravka u Rusiji, a Dodik je nakon sastanka u Kremlju najavio mogućnost novih poslova.

Dva različita pogleda na energetsku budućnost BiH

Poruke koje su uslijedile nakon posjete Moskvi pokazuju različite naglaske kada je riječ o energetskom pravcu Bosne i Hercegovine.

Washington u prvi plan stavlja smanjenje zavisnosti od jednog izvora gasa, razvoj alternativnih pravaca snabdijevanja i Južnu interkonekciju s Hrvatskom.

Dodik je, s druge strane, nakon razgovora s Putinom istakao nastavak saradnje s Rusijom u gasnom sektoru, uz tvrdnju da postojeća cijena gasa za Republiku Srpsku ostaje ista.

Južna interkonekcija i odnosi s Rusijom tako ostaju dio šire rasprave o tome kako će Bosna i Hercegovina u narednom periodu osiguravati stabilno i raznovrsnije snabdijevanje energijom, dok različiti međunarodni i domaći akteri tom pitanju pristupaju iz različitih perspektiva.