data-nosnippet>
Iran je ispalio dva balistička projektila prema američko-britanskoj vojnoj bazi Diego Garcia, smještenoj usred Indijskog okeana. Riječ je o potezu koji se tumači kao moguća nova faza eskalacije, s obzirom na to da je ova strateška lokacija udaljena oko četiri hiljade kilometara od iranske obale.
Napad, međutim, nije uspio. Prema navodima američkih zvaničnika, prvi projektil se srušio tokom leta i završio u moru, dok je drugi presreo američki ratni brod koristeći sistem SM-3, koji ciljeve uništava isključivo kinetičkom silom („hit-to-kill”), bez upotrebe eksplozivne bojeve glave.
Strateška utvrda
Baza Diego Garcia nalazi se na izoliranom otoku u arhipelagu Chagos i važi za jednu od najvažnijih vojnih tačaka na svijetu. U određenim periodima u njoj su raspoređeni i bombarderi sposobni za nošenje nuklearnog naoružanja. Nedavno je Ujedinjeno Kraljevstvo ovu bazu, zajedno s bazom Fairford u Engleskoj, stavilo na raspolaganje Sjedinjene Američke Države za „specifične obrambene operacije protiv Irana”.
Arhipelag Chagos, poznat i kao Britanski Indijskooceanski teritorij, čini oko 60 otoka i predstavlja posljednju koloniju koju je Ujedinjeno Kraljevstvo formiralo odvajanjem od Mauricijus 1965. godine. Kako bi omogućili izgradnju vojne baze, britanske vlasti su krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prisilno raselile oko dvije hiljade lokalnih stanovnika.
Ugovor iz 1966. godine dao je SAD-u pravo korištenja otoka na period od 50 godina, uz mogućnost produženja za dodatnih 20. Nakon isteka prvobitnog roka 2016. godine, zakup je produžen do 2036. Iako je 2025. godine potpisan sporazum o vraćanju suvereniteta nad otočjem Mauricijusu, London je zadržao pravo dugoročnog zakupa kako bi baza nastavila s radom.
Diego Garcia imala je ključnu ulogu i u ranijim vojnim operacijama. Američki bombarderi B-2 Spirit koristili su ovu bazu za dopunu goriva prije prvih zračnih napada na Afganistan nakon događaja Napadi 11. septembra. Tokom kasnijih operacija u okviru „rata protiv terorizma“, avioni su s ovog otoka polijetali i prema Afganistanu i Iraku.
Uzbuna u Washingtonu
Ovaj pokušaj napada izazvao je zabrinutost u Washington, jer dovodi u pitanje dosadašnje procjene o dometu iranskih raketa. Iran je godinama tvrdio da njegovi projektili mogu doseći oko 2.000 kilometara, dok bi ovaj slučaj mogao ukazivati na znatno veće sposobnosti.
Prema pojedinim analizama, moguće je da su korišteni projektili tipa Horemšahr-4, koji nose bojeve glave teže od jedne tone. Ukoliko se potvrdi njihova preciznost na udaljenostima od oko 4.000 kilometara, to bi značilo da bi i evropske metropole poput Pariz mogle biti u potencijalnom dometu. Ipak, postoji i mogućnost da je riječ o demonstraciji sile s ciljem psihološkog pritiska na Sjedinjene Američke Države.
Napad dolazi u trenutku kada je američki predsjednik Donald Trump nagovijestio mogućnost smanjenja vojnih operacija prema Iranu.
“Približavamo se ispunjenju naših ciljeva dok razmatramo postupno smanjenje naših velikih vojnih napora na Bliskom istoku u odnosu na iranski teroristički režim.”
Među ciljevima koje je naveo ističe se i “potpuna degradacija iranskih raketnih sposobnosti, lansera i svega ostalog što se na njih odnosi”.
Ipak, pokušaj udara na Diego Garciju sugerira da Teheran i dalje raspolaže kapacitetima za odgovor, što dodatno komplikuje sigurnosnu situaciju i povećava neizvjesnost u regionu i šire.