Arnautović predlaže velike promjene izbornog sistema u BiH: Glasanje od 16 godina, obavezni izlazak i nove reforme

Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović smatra da su nove izborne tehnologije korištene na ovogodišnjim Općim izborima pokazale dobre rezultate, ali ističe da bi izborni sistem u narednom periodu trebalo dodatno unaprijediti.

U razgovoru za Fenu Arnautović je iznio niz prijedloga za koje smatra da bi mogli doprinijeti većoj transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da su to njegova lična razmišljanja, a ne zvanični stav Centralne izborne komisije BiH.

Među mogućim izmjenama koje je spomenuo nalazi se uvođenje obaveznog glasanja, kao i izdavanje posebnih identifikacijskih kartica za birače.

– Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač – naveo je Arnautović.

Promjena načina formiranja biračkih odbora

Arnautović smatra da bi sastav biračkih odbora trebalo mijenjati i da bi njihovi članovi ubuduće trebali dolaziti isključivo iz reda državnih službenika i zaposlenih u javnim ustanovama.

Prema njegovom mišljenju, riječ je o osobama čije se naknade već isplaćuju iz javnih budžeta, a u tu grupu bi mogli spadati zaposleni u obrazovanju, vatrogasci, službenici u organima uprave, agencijama i drugim javnim institucijama.

Govoreći o organizaciji izbora, ocijenio je da bi bilo korisno razmotriti mogućnost održavanja lokalnih i općih izbora u istoj izbornoj godini.

– Po meni, donosioci odluka trebaju da obave sadržajnu raspravu i ocijene koliko bi bilo svrsishodno da se, ako se već u jednoj izbornoj godini održavaju i lokalni i opći izbori, lokalni izbori održe u aprilu, a opći, kao i do sada, u prvoj nedjelji oktobra – kazao je Arnautović.

Pravo glasa od 16 godina

Jedan od prijedloga koji je posebno privukao pažnju odnosi se na mogućnost uvođenja biračkog prava za mlade osobe sa navršenih 16 godina.

Arnautović smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala razmotriti ovu mogućnost, kako za aktivno biračko pravo, odnosno glasanje, tako i za pasivno pravo, koje podrazumijeva mogućnost kandidovanja.

Kao primjer je naveo zemlje poput Njemačke i Austrije, ističući da je Austrija još 2007. godine postala prva država Evropske unije koja je omogućila glasanje sa 16 godina.

Također je predložio da članove općinskih i gradskih izbornih komisija ubuduće imenuje Centralna izborna komisija BiH, dok bi njihove naknade bile isplaćivane iz budžeta CIK-a.

Promjena izbornog praga i sistema raspodjele mandata

Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti i izmjene načina pretvaranja glasova u mandate, s ciljem jačanja političke odgovornosti i smanjenja fragmentacije političke scene.

Kao jednu od mogućnosti naveo je zamjenu postojeće Sainte-Laguë formule formulom Victora d’Hondta, koja se koristi u pojedinim evropskim državama.

Predložio je i uvođenje različitih izbornih pragova u zavisnosti od toga da li na izborima učestvuje pojedinačna stranka, koalicija dvije stranke ili šira koalicija.

– Na primjer, za jednu ovjerenu stranku izborni prag podići na četiri ili pet posto; za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koaliciju tri ili više stranaka sedam posto. Time bi se doprinijelo jednom poštenijem izbornom sistemu koji će prepoznati razliku između nezavisnog kandidata i koalicije od više političkih stranaka – smatra Arnautović.

Potrebne promjene izbornih jedinica

Posebno se osvrnuo na pitanje izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, navodeći da je potrebno njihovo pojednostavljivanje i sprječavanje mogućih političkih manipulacija prilikom određivanja granica.

Upozorio je na pojave poput „gerrymanderinga“ i „malapportionmenta“, odnosno nepravednog određivanja izbornih jedinica koje mogu dovesti do toga da glasovi birača nemaju jednaku težinu.

– Podsjećam da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora i ako ono nije ostvareno, ne može se reći da su izbori u cjelini gledano fer i pošteni – rekao je Arnautović.

Kao primjer je naveo razlike između izbornih jedinica u Republici Srpskoj koje biraju jednak broj poslanika, ali imaju značajno različit broj registriranih birača.

Prema njegovim riječima, u izbornoj jedinici 1b, koja obuhvata banjalučku regiju, bilo je upisano 570.725 birača, dok je u izbornoj jedinici 3b, koja obuhvata trebinjsku regiju, taj broj iznosio 296.496.

Arnautović je ocijenio da takve razlike utiču na različitu „težinu“ glasa birača i predstavljaju pitanje koje zahtijeva ozbiljnu raspravu.

Centralni birački spisak treba uskladiti sa stvarnim stanjem

Govoreći o Centralnom biračkom spisku, Arnautović je istakao da postoji potreba za njegovim detaljnim preispitivanjem.

Prema njegovom mišljenju, trenutni spisak ne odražava potpuno stvarno stanje na terenu, posebno zbog osoba koje imaju važeće dokumente Bosne i Hercegovine, ali ne žive u zemlji.

– Centralni birački spisak ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. On je prenapuhan, pogotovo sa onim osobama koje imaju CIPS lični dokument, ličnu kartu, a ne žive u Bosni i Hercegovini – rekao je Arnautović.

Kao moguća rješenja naveo je uvođenje obaveznog glasanja ili povratak na model aktivne registracije birača uz izdavanje posebnih biračkih identifikacijskih kartica.

Prema njegovim riječima, reforma izbornog sistema zahtijeva ozbiljnu stručnu i političku raspravu kako bi se osiguralo veće povjerenje građana u izborni proces i jednakost svih birača.