data-nosnippet>
Austrijski mediji „pročitali“ Vučića: Izmjene zakona kao pokušaj stavljanja pravosuđa pod političku kontrolu
Izmjene zakona o pravosuđu koje je nedavno usvojila Skupština Srbije izazvale su oštre reakcije u međunarodnoj javnosti, a austrijski dnevnik Der Standard ocjenjuje da je riječ o pokušaju vladajuće Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića da dodatno učvrste političku kontrolu nad sudskim sistemom.
Kako navodi bečki list, formalni cilj izmjena zakona prikazuje se kao reforma, ali suštinski efekat, prema ocjeni autora, ide u pravcu slabljenja nezavisnosti pravosuđa. Posebno se ističe da bi ove promjene mogle ozbiljno otežati rad tužilaštava koja se bave istragama organiziranog kriminala.
Der Standard ukazuje da je jedno od najspornijih rješenja ukidanje komisije Vrhovnog savjeta tužilaštva, koja je do sada odlučivala o prigovorima na obavezna tužilačka uputstva. Dodatnu zabrinutost izaziva i uvođenje obaveznog pristanka ministra pravde za provođenje određenih mjera u krivičnim postupcima, kao i prenošenje nadležnosti za imenovanje specijalnog tužioca za visokotehnološki kriminal.
List navodi da su stručna javnost i pravosudni krugovi kritikovali i mogućnost reizbora predsjednika sudova u više mandata, produžavanje mandata aktuelnim vršiocima dužnosti glavnih tužilaca, te planirano osnivanje dodatnog suda i tužilaštva u Beogradu. Sve ove mjere, prema ocjeni austrijskog lista, ukazuju na jasnu namjeru vlasti da sudstvo podredi političkoj volji vladajuće strukture.
U tekstu se podsjeća i na reakciju komesarke Evropske unije za proširenje Marte Kos, koja je odmah nakon usvajanja zakona upozorila da takve izmjene ograničavaju nezavisnost sudstva i predstavljaju ozbiljan udarac na evropski put Srbije.
Der Standard prenosi i stav glasnogovornika Evropske komisije, koji je naveo da su zakonske izmjene usvojene u netransparentnom postupku, bez javne rasprave i u izuzetno kratkom roku, zbog čega je Komisija zatražila dodatnu analizu njihovog sadržaja i posljedica.
Austrijski dnevnik podsjeća i na reakcije sindikata sudija i tužilaca, koji su upozorili da su izmjene donesene bez konsultacija s pravosudnim institucijama te da se njima praktično poništavaju ustavne reforme iz 2022. godine, čiji je cilj bio upravo smanjenje političkog utjecaja na pravosuđe.
Ipak, list navodi i da su se u javnosti pojavile spekulacije da bi sporni zakon mogao biti dio političke taktike predsjednika Vučića. Prema tim tumačenjima, moguće je da bi on, radi očuvanja međunarodnog imidža, u određenom trenutku mogao povući ili ublažiti izmjene, predstavljajući se kao lider koji rješava krize koje je sam prethodno proizveo.
Der Standard zaključuje da Srbija već godinama klizi ka sve izraženijem autokratskom modelu vlasti. Podsjeća se i na masovne proteste koji su izbili nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, ali i na činjenicu da dio demokratske javnosti u Srbiji Evropsku uniju više ne doživljava kao dosljednog partnera, s obzirom na ranije političke dogovore koje je Brisel sklapao s aktuelnim vlastima u Beogradu.