
Bosanskohercegovačko pravosuđe već godinama izaziva nepovjerenje i polemike u javnosti, ali rijetko se o toj temi govori tako otvoreno i argumentovano kao što to čini istraživački novinar Avdo Avdić. Njegovo nedavno gostovanje u programu BHRT-a izazvalo je snažan odjek, jer je bez uvijanja problematizirao politički utjecaj na pravosudne institucije, s posebnim naglaskom na ulogu HDZ-a BiH i njegovog lidera Dragana Čovića.
U emisiji je Avdić iznio niz tvrdnji koje, prema mišljenju dijela javnosti, otvaraju nova pitanja o stvarnom funkcionisanju Tužilaštva BiH, ali i o radu POSKOK-a, institucije koja je predstavljena kao važan alat u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Prema njegovoj ocjeni, stanje u pravosuđu nije posljedica izolovanih propusta, već rezultat dugotrajnog sistema političke kontrole.
Smjene bez promjena
Govoreći o čelnicima Tužilaštva BiH, Avdić je podsjetio da se u protekle dvije decenije promijenio veliki broj glavnih tužilaca, ali da se, kako navodi, obrazac uvijek ponavljao.
– Niko ne može biti zadovoljan kako pravosuđe radi. Zašto? Prvi glavni državni tužilac Marinko Jurčević je razriješen zbog nerada. Drugi glavni državni tužilac Barašin je razriješen. Treći glavni državni tužilac Goran Salihović razriješen. Četvrta glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je razriješena. Ostao je još Milanko Kajganić ali sam siguran da će i on biti razriješen nakon što objavimo novu aferu gdje se vidi kako je on zabranio podizanje optuznice protiv svojih prijatelja – rekao je Avdić.
Prema njegovim riječima, ovakav kontinuitet smjena pokazuje da problem ne leži u pojedincima, već u sistemu koji proizvodi zavisno i politički podređeno pravosuđe.
POSKOK i „linija Ivan“
Posebnu pažnju izazvale su Avdićeve tvrdnje o radu POSKOK-a. Iako je ta institucija najavljena kao snažan mehanizam u borbi protiv najtežih oblika kriminala, Avdić tvrdi da njeni rezultati govore drugačije.
– Uzmite istrage POSKOK-a, nijedan predmet nije južnije od Ivana – kazao je Avdić.
On je podsjetio da je direktor POSKOK-a Hrvoje Čabrajić ranije bio kandidat na izbornoj listi HDZ-a, što, prema njegovim riječima, baca sjenu na nezavisnost institucije i objašnjava izostanak ozbiljnih istraga u područjima gdje HDZ ima političku moć. Takav selektivan pristup, smatra Avdić, dodatno urušava povjerenje građana u pravdu.
Predmet koji, kako tvrdi, sve objašnjava
Govoreći o tome zašto se određeni slučajevi nikada ne procesuiraju do kraja, Avdić je naveo primjer koji, po njegovom mišljenju, najbolje oslikava stanje u pravosuđu.
– Najlakše ću vam objasniti kroz predetmet Jerko Lijanović, Dragan Čović i Jerko Lijanović sam – kazao je Avdić.
Prema njegovim navodima, u aferi „Meso“ došlo je do svjesnog pravnog manevra kojim je iz optužnice uklonjeno krivično djelo organizovanog kriminala, što je Sudu BiH omogućilo da se proglasi nenadležnim.
– Kada je Jerko Lijanović u aferi „Meso“ počinio organizirani kriminal zajedno sa Draganom Čovićem, desilo se da je tužilac posljednjeg dana na drugostepenom suđenju odustao od organiziranog kriminala – rekao je Avdić.
Dodao je da je Sud BiH u drugim, sličnim predmetima prihvatao nadležnost, ali da u ovom slučaju to nije učinio.
Nestali spisi i promijenjeni odnosi
Avdić je naveo da je nakon odluke o nenadležnosti predmet spušten na kantonalni nivo, ali da je u tom procesu došlo do nestanka ključne dokumentacije.
– Dok je dokumentacija prebacivana iz Tužilaštva BiH do Kantonalnog tužilaštva, ona je izgubljena – kazao je Avdić.
Prema njegovim tvrdnjama, oslobađanjem Dragana Čovića oslobođen je i Jerko Lijanović. Međutim, situacija se, kako tvrdi, promijenila onog trenutka kada je Lijanović postao politički teret za HDZ.
– Kada je Jerko Lijanović postao politički problem Dragana Čovića, desilo se da je Lijanović osuđen na osam godina zatvora zbog 300–400 hiljada KM. Uhapšen je dan pred početak izborne kampanje – rekao je Avdić.
Podaci koji ukazuju na selektivnost
Pozivajući se na izvještaje Transparency Internationala, Avdić je naveo da je tokom 2024. godine u Tuzlanskom kantonu podignuto više optužnica za korupciju nego u svim kantonima u kojima HDZ ima vlast zajedno.
Prema njegovom tumačenju, ti podaci dodatno potvrđuju da pravosuđe u Bosni i Hercegovini ne djeluje jednako prema svim političkim strukturama, već da se krivični progon često koristi kao sredstvo političkog pritiska.
Pravosuđe kao ključni problem
Na kraju, Avdić je zaključio da je pravosuđe danas najveći problem Bosne i Hercegovine. Bez istinski nezavisnih sudova i tužilaca, smatra on, nema ni stvarne borbe protiv korupcije niti povjerenja građana u državu.
Njegov nastup mnogi su doživjeli kao otvoreni izazov Draganu Čoviću i političkom sistemu koji, prema Avdićevim tvrdnjama, stoji iza selektivne pravde. Bez obzira na reakcije, pitanja koja je otvorio, ocjenjuju brojni analitičari, teško će se moći ignorisati.
https://www.facebook.com/share/v/1aq6bVvzbR/
https://www.facebook.com/share/v/1AUWSUrr3Q/
