Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara u ponedjeljak je ostao gotovo potpuno prazan, nakon što su ključna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran.
Stotine hiljada putnika širom svijeta suočene su s kašnjenjima, otkazivanjima i neizvjesnošću, dok se globalni zračni saobraćaj suočava s najtežim poremećajem od pandemije koronavirusa. Samo u ponedjeljak ujutro otkazano je više od hiljadu letova, čime je nastavljen niz masovnih otkazivanja započet tokom vikenda.
Hiljade otkazanih letova
Glavne zračne luke u Zaljevu, uključujući Dubai, jedno od najprometnijih međunarodnih čvorišta na svijetu, zatvorene su već treći dan zaredom. Prema podacima servisa za praćenje letova, tokom vikenda otkazane su hiljade polazaka i dolazaka, a talas poremećaja nastavio se i početkom sedmice.
Velike aviokompanije sa sjedištem u regionu, poput Emiratesa, Etihad Airwaysa i Qatar Airwaysa, obustavile su značajan broj linija. Pojedini međunarodni prevoznici također su privremeno suspendovali letove prema Bliskom istoku ili preko tog područja.
„Za putnike nema uljepšavanja“, rekao je Henry Harteveldt, analitičar avionske industrije i predsjednik Atmosphere Research Group. „Trebaju se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja idućih nekoliko dana, kako se napadi budu odvijali i, nadajmo se, priveli kraju.“
Globalne posljedice sukoba
Prema podacima servisa Flightradar24, zračni prostor iznad više zemalja regiona ostao je gotovo prazan, dok su letovi preusmjereni na alternativne, znatno duže rute.
Posljedice se osjećaju i daleko izvan Bliskog istoka. Putnici su ostali zaglavljeni na aerodromima u Evropi i Aziji, dok su avioni i posade raspoređeni širom svijeta, što dodatno otežava organizaciju povratka u redovan režim saobraćaja nakon ponovnog otvaranja neba.
Sukob se proširio i na Libanon, gdje su zabilježeni zračni napadi i raketiranja, čime je dodatno smanjen manevarski prostor za preusmjeravanje letova.
Ekonomski udarac aviokompanijama
Finansijska tržišta reagovala su padom dionica vodećih aviokompanija, jer investitori strahuju od produženog trajanja krize. Istovremeno, rast cijena goriva dodatno opterećuje sektor. Cijena sirove nafte Brent naglo je porasla, a analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla dovesti do novog skoka.
„Glavni utjecaj za sve osjetit će se kroz cijene nafte, koje će očito naglo porasti“, rekao je vazduhoplovni savjetnik Bertrand Grabowski.
Zaljevske zemlje predstavljaju ključno čvorište i za zračni teretni saobraćaj, pa poremećaji utiču i na globalne lance snabdijevanja koji su već opterećeni ranijim krizama.
Pritisak na alternativne koridore
Stručnjaci ističu da je zatvaranje tri glavna zaljevska tranzitna čvorišta istovremeno situacija bez presedana u savremenom zrakoplovstvu. Letovi se sada usmjeravaju kroz ograničene i opterećene koridore, dok su pojedine rute već ranije postale složenije zbog rata u Ukrajini i izbjegavanja zračnog prostora Rusije i Ukrajine.
Dodatne regionalne napetosti stvaraju nove sigurnosne izazove i povećavaju rizik za komercijalno vazduhoplovstvo.
„Dugotrajni poremećaji predstavljaju najveću brigu za komercijalno vazduhoplovstvo“, rekao je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24.
Koliko će zatvaranje zračnog prostora potrajati zasad nije poznato, ali je jasno da bi produžena kriza mogla imati dugoročne posljedice po globalni zračni saobraćaj, cijene karata i stabilnost aviokompanija širom svijeta.