Bosanskohercegovačka radio-televizija suočava se s jednom od najtežih finansijskih kriza od osnivanja. Većina delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upozorila je da je situacija alarmantna i da odgađanje rješenja više nije moguće. Višemilionska dugovanja i blokirani računi doveli su državni javni servis na rub opstanka.
Sjednica Doma naroda, zakazana za 17. februar, prekinuta je zbog nedostatka kvoruma, i to u trenutku kada je na dnevnom redu bio zahtjev BHRT-a upućen Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini. U tom zahtjevu tražena je hitna finansijska pomoć, kao i odobrenje kreditnog zaduženja s odgođenim rokom otplate kako bi se spriječio potpuni kolaps sistema.
“Ako stane BHRT, staje mnogo više od televizije”
Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović upozorio je da eventualno gašenje BHRT-a ne bi značilo samo prekid emitiranja programa, već bi imalo šire institucionalne i sigurnosne posljedice.
“Ako stane BHRT, staje i mnogo više od televizije — cijeli sistem repetitora u BiH je pod njihovom kontrolom. Ovaj problem direktno utiče i na sigurnosne strukture” upozorio je Ademović.
Najavio je da će, ukoliko Parlament ne pronađe rješenje, zatražiti reakciju Ureda visokog predstavnika kako bi se spriječila blokada javnog servisa. Kao jednu od mogućih mjera naveo je prijedlog da Vijeće ministara hitno osigura 22 miliona KM za izmirenje duga prema European Broadcasting Union, te dodatnih 20 miliona KM za stabilizaciju poslovanja BHRT-a.
Miletić: Ako je OHR mogao pomoći Viaduktu, može i BHRT-u
Delegat Zlatko Miletić podržao je ideju uključivanja OHR-a u rješavanje krize, podsjećajući na ranije odluke visokog predstavnika.
“Ako je mogao donijeti odluku o dodjeli 120 miliona firmi Viaduct, ne vidim razlog da se privremeno ne pomogne državnom javnom servisu” rekao je Miletić.
On je naglasio da je očuvanje državnog javnog servisa pitanje institucionalne stabilnosti, a ne političkih razlika.
Džaferović: Ovo je pitanje Dejtonskog sporazuma
Delegat Šefik Džaferović istakao je da se rješenje mora tražiti kroz dosljednu primjenu zakona o javnom RTV sistemu, te je direktno pozvao visokog predstavnika da reagira ukoliko domaće institucije ne uspiju prevazići krizu.
“Pretplata se mora ubirati na cijelom prostoru BiH i raspoređivati kako je zakonom propisano. Ovo je pitanje poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i pozivam visokog predstavnika da reagira ako domaće institucije ne mogu” istakao je Džaferović.
Delegat Želimir Nešković poručio je da, bez obzira na različite ocjene uređivačke politike BHRT-a, ta institucija mora biti finansijski stabilna jer predstavlja javni interes svih naroda i građana Bosne i Hercegovine.
Dugovi koji opterećuju javni servis
Prema dostupnim informacijama, BHRT se suočava s dugovanjima u iznosu od više desetina miliona konvertibilnih maraka. Obaveze se odnose na dug prema European Broadcasting Union, potraživanja zaposlenih, ali i sudski spor s RTRS-om koji dodatno komplikuje finansijsku situaciju.
Uprava BHRT-a upozorava da bi bez hitne intervencije moglo doći do potpunog prekida emitiranja programa. Takav scenarij imao bi ozbiljne posljedice po informativni sistem države, ali i po šire institucionalne mehanizme koji su tehnički vezani za infrastrukturu javnog servisa.
Kriza BHRT-a tako je prerasla finansijski problem i postala političko i institucionalno pitanje koje zahtijeva hitan i održiv odgovor nadležnih organa.