Bizarni detalji Dodikove tužbe u SAD-u: Evo šta traži od američkog pravosuđa

Sudski postupak koji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, njegov sin Igor Dodik, zet Pavle Ćorović i još nekoliko osoba vode pred američkim pravosuđem ulazi u novu fazu.

Njihov pravni tim dobio je rok da se izjasni o zahtjevu administracije Sjedinjenih Američkih Država, koja od suda traži da cijeli predmet bude odbačen prije nastavka postupka.

Postupak se vodi pred Okružnim sudom Sjedinjenih Američkih Država za Južni okrug Floride, a Dodika i ostale tužitelje zastupa advokat Robert Garson.

Prema sadržaju sudskih podnesaka, tužitelji od američkog pravosuđa traže da izvršne naredbe bivšeg predsjednika SAD-a Joea Bidena, koje su bile pravni osnov za uvođenje sankcija, budu proglašene neprimjenjivim kada je riječ o njima.

Osim toga, zahtijevaju da Ministarstvo finansija SAD-a i Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) izbrišu njihove podatke iz registra sankcionisanih osoba. Također traže da američke institucije obavijeste banke i druge finansijske organizacije da, prema njihovim tvrdnjama, više ne postoje razlozi zbog kojih bi bili pod sankcijama.

Pravni zastupnici traže i donošenje sudske mjere kojom bi američkim vlastima bilo onemogućeno ponovno uvođenje sankcija bez, kako navode, jasno utvrđenih i pravno potkrijepljenih razloga.

U centru pažnje i način potpisivanja odluka

Među najzanimljivijim dijelovima tužbe nalazi se argument koji se odnosi na proceduru donošenja odluka o sankcijama.

Dodikovi advokati tvrde da postoji mogućnost da pojedine izvršne naredbe nije vlastoručno potpisao tadašnji predsjednik SAD-a Joe Biden, već da je za ovjeravanje dokumenata korišten autopen – uređaj koji automatski reproducira potpis.

Na osnovu toga od suda traže da ispita način donošenja tih odluka, uključujući okolnosti pod kojima su potpisane, kao i pitanje da li je tadašnji predsjednik bio upoznat sa sadržajem dokumenata koji su nosili njegov potpis.

U tom kontekstu u tužbi se problematizira i Bidenovo zdravstveno stanje u periodu kada su donesene odluke o sankcionisanju.

Poseban akcenat stavljen na 9. januar

Značajan dio tužbe odnosi se na političke i pravne prilike u Bosni i Hercegovini.

U dokumentu se navodi da obilježavanje 9. januara predstavlja dio tradicije i vjerskih običaja srpskog naroda, dok se odluke domaćih institucija kojima je osporena ustavnost tog datuma opisuju kao politički motivisane.

Istovremeno, poznato je da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u više presuda utvrdio da obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH.

Uprkos tome, Dodikov pravni tim u tužbi tvrdi da su takve odluke dovele do narušavanja prava pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti.

U istom dijelu dokumenta spominje se i bivši visoki predstavnik Christian Schmidt. Njegove izmjene krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine predstavljene su kao potezi koji su, prema tvrdnjama tužitelja, negativno uticali na prava pravoslavnih vjernika.

Trumpova podrška kao dio odbrane

U tužbi se pažnja posvećuje i političkom odnosu Milorada Dodika prema sadašnjem predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu.

Advokati navode njegove ranije javne istupe u kojima je iskazivao podršku Trumpovoj politici, ali i aktivnosti koje su pratile predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama 2024. godine.

Kao primjeri navode se Dodikov poziv srpskoj dijaspori u Americi da glasa za Trumpa, kao i skup organizovan u Banjoj Luci uoči izbora.

Prema argumentaciji tužitelja, upravo zbog takvih političkih stavova sankcije uvedene za vrijeme Bidenove administracije predstavljale su oblik političke odmazde.

Novi sudija preuzeo predmet

U međuvremenu je predmet dodijeljen sudiji Jeffreyju T. Kuntzu, što predstavlja novu procesnu fazu ovog slučaja.

Sljedeći korak očekuje se od Dodikovog pravnog tima, koji treba dostaviti odgovor na zahtjev američke administracije za odbacivanje tužbe.

Tek nakon što sud razmotri argumente obje strane bit će poznato hoće li postupak biti nastavljen ili će predmet biti okončan već u ovoj početnoj fazi.