Bosna i Hercegovina se suočava s jednom od najvećih privrednih kriza u posljednjim decenijama. Industrija, koja je decenijama bila kičma ekonomskog razvoja i glavni izvor zaposlenja za desetine hiljada porodica, danas je na koljenima. Nekada moćni proizvođači čelika, koksa i silicija nalaze se pred gašenjem, a egzistencija hiljada radnika visi o koncu.
ArcelorMittal Zenica – simbol čelika u problemima
Zenica je desetljećima bila prepoznatljiva po čeliku, ali današnja slika je znatno sumornija. ArcelorMittal, koji je nekad bilježio milijardne prihode, sada se bori s gubicima koji prelaze stotine miliona KM. Proizvodnja koksa je obustavljena, a broj zaposlenih smanjen. Sindikat upozorava da sudbina cijelog grada, pa i šire regije, zavisi upravo od opstanka ovog giganta.
Koksara Lukavac – vlasnički udio na prodaju po bagatelnoj cijeni
Drugi stub industrije, Koksara Lukavac, bilježi sličan scenario. Prihodi su prepolovljeni, dok se akumulirani gubici mjere u stotinama miliona maraka. Posebno zabrinjava činjenica da se državni udio u vlasništvu nudi na prodaju za iznos koji je višestruko niži od realne vrijednosti. Uzroci ovakvog stanja leže u damping cijenama azijskih proizvođača, visokim transportnim troškovima i nelojalnoj konkurenciji na evropskom tržištu.
Propast investicija u silicij – ugašeni pogoni u Jajcu i Mrkonjić Gradu
Kompanija koja je prije nekoliko godina uložila desetine miliona maraka u proizvodne pogone silicija sada je zatvorila svoja vrata. Radnici su ostali bez posla, a glavni razlog su enormni troškovi električne energije i izostanak institucionalne podrške. Time je ugašena još jedna šansa da BiH izgradi konkurentan sektor u industriji budućnosti.
Šira slika – sistemski problem, a ne samo slučajnost
Pad industrijske proizvodnje nije izolovan slučaj. Statistički podaci pokazuju kontinuirani negativan trend: proizvodnja je u posljednje dvije godine pala za više od 7%, dok je ukupna vrijednost prodaje industrijskih proizvoda u BiH u 2023. godini smanjena za 3%. Najviše stradaju metalski sektor, tekstil, obuća i drvna industrija – grane koje su nekada bile nosioci izvoza i zapošljavale desetine hiljada ljudi.
Šta dalje?
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljne intervencije države i entitetskih vlada, BiH rizikuje potpuni slom industrije. Potrebne su subvencije za energente, zaštita domaće proizvodnje od damping uvoza i strateške investicije u modernizaciju. Bez toga, industrijski kompleksi koji su nekada bili ponos zemlje mogli bi postati samo dio sjećanja.
