data-nosnippet>
Sukob na Bliskom istoku ulazi u opasnu fazu: Iran širi napade, globalno tržište nafte pod pritiskom
Dok tankeri gore u Perzijskom zaljevu, a cijena nafte se približava granici od 100 dolara po barelu, sukob na Bliskom istoku ulazi u novu, opasniju fazu. Rat koji je započeo američko-izraelskim napadima na Iran sada poprima regionalne razmjere i sve više pogađa globalnu ekonomiju.
U proteklim danima postaje jasno da se kriza ne zadržava samo na vojnim operacijama, već se širi na pomorske rute, energetsku infrastrukturu i međunarodnu trgovinu.
Iran proširio napade širom regije
Iran je tokom noći izveo nove napade na ciljeve u Iraku, Bahreinu i Omanu. U više gradova izbili su požari na energetskim postrojenjima i lučkoj infrastrukturi.
Talijanska vojna baza u iračkom Erbilu pogođena je projektilom tokom noći, dok je u Hormuškom tjesnacu danas projektilom oštećen njemački kontejnerski brod.
Istovremeno, neidentifikovani dron oštetio je luksuzni neboder u Dubaiju, u četvrti Creek Harbour. Iako još nije potvrđeno odakle je dron lansiran niti ko stoji iza napada, činjenica da je jedan od najbogatijih gradova na svijetu postao meta dodatno pokazuje koliko je sukob destabilizirao regiju.
Dubai je godinama simbol stabilnosti, luksuza i međunarodnog poslovanja, ali sada se našao u središtu ratne napetosti koja prijeti širem Bliskom istoku.
Udari na energetsku infrastrukturu i globalno tržište
Serija napada sugeriše da Iran pokušava izazvati dugotrajan ekonomski šok. Napadi na pomorske rute i energetsku infrastrukturu imaju potencijal destabilizirati globalno tržište nafte.
Cijena Brent nafte jutros se kretala oko 100 dolara po barelu, što predstavlja nagli skok u odnosu na ranije sedmice.
Kako bi ublažile posljedice, pojedine velike države počele su oslobađati rekordne količine nafte iz strateških rezervi u pokušaju stabilizacije tržišta.
Trump tvrdi da je rat završen, ali sukob se širi
Dok Iran nastavlja napade širom regije, američki predsjednik Donald Trump tvrdi da su Sjedinjene Američke Države ostvarile pobjedu nad Iranom.
Ironično, nedugo nakon njegove izjave zapaljen je američki tanker, što sugeriše da Teheran očigledno ne dijeli američku procjenu o završetku sukoba.
Trump je pritom dao i kontradiktorne izjave. Nakon tvrdnje da je rat praktično završen, istovremeno je naglasio da američke snage neće napustiti regiju dok operacija ne bude u potpunosti završena.
Međutim, trenutna situacija pokazuje da Washington još uvijek ne uspijeva u potpunosti zaštititi ključne pomorske rute niti spriječiti destabilizaciju tržišta energije.
Iran se godinama pripremao za ovakav sukob
Sve je očitije da Iran vodi rat prema strategiji koju je razvijao desetljećima. Riječ je o takozvanoj asimetričnoj strategiji, koja se oslanja na napade na ekonomsku infrastrukturu i pomorske rute, umjesto na klasične vojne okršaje.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi još je 1. marta na društvenoj mreži X upozorio na takav pristup.
„Bombardovanja u našem glavnom gradu nemaju utjecaja na našu sposobnost vođenja rata. Decentralizovana mozaična odbrana omogućava nam da odlučimo kada će i kako rat završiti“, napisao je.
Ovaj koncept takozvane „mozaične odbrane“ zasniva se na decentralizovanom sistemu komandovanja, što omogućava nastavak operacija čak i ako protivnik pokuša eliminisati vrh vojne ili političke strukture.
Analitičari: Washington nije razumio iranski sistem
Stručnjaci iz sigurnosnog think tanka The Soufan Center upozoravaju da iranska strategija ima za cilj iscrpljivanje američkih i izraelskih resursa.
Umjesto brzog vojnog sloma, Teheran pokušava stvoriti dugotrajan sukob koji bi ekonomski opteretio protivnike i izazvao pritisak na njihovu logistiku i zalihe.
U analizi se navodi da fokus američke strategije na ubistvo ajatolaha Alija Hameneija pokazuje da Washington nije u potpunosti razumio način funkcionisanja iranskog političkog i vojnog sistema.
Iran i dalje zadaje snažne udarce
Iako SAD i Izrael koriste izuzetno precizno i tehnološki napredno oružje, Iran i dalje uspijeva izvoditi napade širom regije pomoću projektila i dronova.
Sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu pogođeno je s više balističkih projektila i dronova tipa Shahed. U napadu je uništen radar za rano upozoravanje, a pogođen je i radar sistema THAAD, jednog od najnaprednijih američkih proturaketnih sistema.
Zanimljivo je da je iranski vojni budžet relativno skroman u poređenju sa američkim. Često se navodi da je manji od bruto domaćeg proizvoda američke savezne države Vermont.
Uprkos tome, Iran je godinama razvijao vlastiti arsenal projektila i dronova.
Rat skupih projektila protiv jeftinih dronova
Jedan od ključnih problema za američku vojsku predstavlja način borbe protiv iranskih dronova.
Dron Shahed-136, čija proizvodnja košta oko 20.000 dolara, može se lansirati relativno jednostavno i u velikom broju. Za njegovo obaranje američke snage često koriste presretače sistema Patriot i THAAD, čija cijena doseže milione dolara po projektilu.
Takav odnos troškova pokazuje koliko je asimetrična strategija efikasna u iscrpljivanju protivnika.
Analitičari upozoravaju da Iran vjerovatno namjerno ograničava količinu projektila koje ispaljuje kako bi produžio sukob i natjerao protivnike da troše svoje zalihe presretača.
Behnam Ben Taleblu iz Zaklade za odbranu demokratija smatra da Iran kupuje vrijeme i pokušava iscrpiti protivničke resurse.
Istovremeno, američke vlasti zatražile su savjete iz Ukrajine, koja ima veliko iskustvo u odbrani od sličnih dronova koje koristi Rusija.
Kelly Grieco iz Stimson Centra ističe da je „Ukrajina bila u prvim redovima razvoja jeftinijih rješenja“, ali da Sjedinjene Države nisu dovoljno investirale u njihovu masovnu primjenu.
Američke obavještajne procjene ne ulijevaju optimizam
Američke obavještajne službe procjenjuju da je iransko vodstvo i dalje stabilno i da ne postoji neposredna opasnost od kolapsa režima.
To znači da bi sukob mogao potrajati mnogo duže nego što su planirali američki stratezi.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da američke operacije već sada koštaju između 890 miliona i gotovo milijardu dolara dnevno.
Teško je pronaći izlaz iz sukoba
Analitičari upozoravaju da rat koji je pokrenut nema jednostavan završetak. S jedne strane, nema naznaka da će iransko vodstvo kapitulirati. S druge strane, naglo povlačenje američkih snaga moglo bi imati dugoročne posljedice za sigurnost regije.
Iran je u međuvremenu pokazao i da ima snažan geopolitički adut – kontrolu nad Hormuškim tjesnacem.
U analizi se navodi da Teheran dopušta svojim partnerima, uključujući Kinu, da izvoze naftu kroz taj prolaz, dok drugima može blokirati pristup. Time Iran dobija značajnu polugu utjecaja nad globalnim energetskim tržištem.
Washington između dva loša scenarija
Stručnjaci upozoravaju da trenutna situacija Sjedinjene Američke Države stavlja u veoma nezgodan položaj.
Iran je izgubio dio vojne moći, ali nije uništen. Ukoliko režim ostane stabilan, mogao bi ponovo obnoviti svoje vojne kapacitete.
Istovremeno postoji i strah da bi Iran u budućnosti mogao doći u poziciju da razvije nuklearno oružje.
„Zarobljeni smo između dva ishoda, a svaki je gori od drugog“, rekao je Mahdi Ghuloom iz think tanka ORF Middle East u Bahreinu.
„Jedan je da režim ostane na vlasti, a drugi da u Iranu nastane vakuum moći. Politika Trumpove administracije na Bliskom istoku nije bila do kraja promišljena, odluka o ovom ratu donesena je na brzinu, a njene posljedice su pogrešno procijenjene“, rekao je.