data-nosnippet>
Nenad Čanak, osnivač Lige socijaldemokrata Vojvodine i bivši predsjednik Skupštine Vojvodine, upozorio je da izborni rezultat u Srbiji ne mora značiti i stvarni politički zaokret. Svoje ocjene iznio je u opširnom razgovoru za Oslobođenje, u kojem je govorio o Studentskoj listi, odnosu Srbije prema Bosni i Hercegovini, Miloradu Dodiku, ratnim zločinima i utjecaju medija.
Politički odnosi u regionu ponovo su u fokusu, a posebno se postavlja pitanje kakav će biti odnos Beograda prema Sarajevu. Čanakove ocjene su oštre, a upozorenja jasna.
„Nije pobijedio program, nego je izgubljena podrška“
Prema Čanakovom mišljenju, Studentska lista nije ostvarila pobjedu zbog jasno definisanog političkog programa. Smatra da je glavni razlog to što je lista Aleksandra Vučića izgubila podršku birača.
Dodaje da su se studenti, po njegovoj ocjeni, izbjegavali izjašnjavati o najvažnijim političkim pitanjima. Zbog toga, smatra on, još se ne može znati u kojem bi pravcu djelovala eventualna nova vlast.
Prošlost kao ključno pitanje
Čanak je posebno kritikovao izostanak jasnog stava o ratovima devedesetih, ratnim zločinima i velikosrpskoj ideologiji. Smatra da se Srbija mora suočiti s vlastitom prošlošću i raskinuti s politikom koja je, prema njegovom mišljenju, decenijama opterećivala odnose sa susjedima.
Kao jedan od pokazatelja promjene odnosa prema prošlosti naveo je izručenje osoba koje se traže zbog ratnih zločina. Poručio je da bi Srbija u rješavanju takvih slučajeva trebala sarađivati s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu
Govoreći o BiH, Čanak je problematičnim ocijenio dijelove programa Studentske liste koji se odnose na očuvanje nadležnosti Republike Srpske, pravo veta u institucijama BiH i preispitivanje bonskih ovlasti visokog predstavnika.
Po njegovom uvjerenju, takvi stavovi predstavljaju miješanje u unutrašnja pitanja suverene države. Ocijenio ih je i kao nastavak politike koja otežava stabilnost Bosne i Hercegovine.
Osvrt na Dodika
Čanak se osvrnuo i na Milorada Dodika, za kojeg tvrdi da političke saveznike bira prvenstveno prema vlastitim interesima. Komentarišući Dodikovu podršku različitim političkim opcijama u Srbiji, rekao je:
„On nije podržavao nikoga. On podržava svoje pare.“
Hapšenja i reforme
Čanak smatra da se hapšenja u Srbiji ne smiju automatski posmatrati kao dokaz stvarnih promjena. Prema njegovim tvrdnjama, dio tih procesa mogao bi biti obračun unutar ranijih struktura vlasti.
Za suštinski preokret, kako je naveo, potrebne su duboke reforme institucija, policije i sigurnosnog aparata.
Uloga medija
Čanak ocjenjuje da su mediji godinama imali značajnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja u Srbiji. Upozorio je da bez promjene medijskog ambijenta i odgovornosti za zloupotrebe neće biti ni stvarne demokratizacije.
Na kraju razgovora govorio je o problemima koje je, kako tvrdi, imao pri objavljivanju svojih knjiga u Srbiji. Naveo je da je njegov roman „Putnici za Molusiju“ za godinu dana prodat u svega 18 primjeraka. To povezuje s ograničenom dostupnošću knjige u knjižarama i izostankom medijske promocije.
„Šansa, a ne pobjeda“
Čanak je zaključio da izborni rezultat i parlamentarna većina predstavljaju tek priliku za promjene, a ne dokaz da je politički preokret već ostvaren.
„Većina u parlamentu nije pobjeda, nego šansa. Šansa da se krene prema pobjedi, ali do pobjede ima još mnogo posla“, poručio je Čanak.
Njegove izjave ponovo otvaraju pitanje na koji način će se Srbija nakon izbora odnositi prema prošlosti i susjedima, a time i prema Bosni i Hercegovini. Kako će se te ocjene pokazati tačnim, tek treba da se vidi kroz konkretne poteze buduće vlasti.