Regija

Sukob na Bliskom istoku ulazi u opasnu fazu: Iran širi napade, globalno tržište nafte pod pritiskom Dok tankeri gore u Perzijskom zaljevu, a cijena nafte se približava granici od 100 dolara po barelu, sukob na Bliskom istoku ulazi u novu, opasniju fazu. Rat koji je započeo američko-izraelskim napadima na Iran sada poprima regionalne razmjere i sve više pogađa globalnu ekonomiju. U proteklim danima postaje jasno da se kriza ne zadržava samo na vojnim operacijama, već se širi na pomorske rute, energetsku infrastrukturu i međunarodnu trgovinu. Iran proširio napade širom regije Iran je tokom noći izveo nove napade na ciljeve u Iraku, Bahreinu i Omanu. U više gradova izbili su požari na energetskim postrojenjima i lučkoj infrastrukturi. Talijanska vojna baza u iračkom Erbilu pogođena je ...

Sukob na Bliskom istoku nastavlja se širiti, a napadi koje Iran izvodi na zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze predstavljaju odgovor na ranije udare Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na ciljeve u Teheranu. Ipak, prema pojedinim procjenama, krug potencijalnih meta mogao bi se dodatno proširiti, a među državama koje se spominju nalaze se i dvije balkanske zemlje. Prema dostupnim informacijama, Albanija i Kosovo pojavljuju se u analizama kao mogući ciljevi iranskih operacija. Obje države već su ranije bile pogođene kibernetičkim napadima za koje se odgovornost pripisuje Iranu, a pojedini analitičari smatraju da bi, u slučaju daljnje eskalacije, mogle postati mete i drugih oblika pritiska. Ovakve procjene pojavljuju se u trenutku kada se sukob dodatno širi. I...

Izraelski napad na Iran pokrenut je bez jasne strategije za promjenu režima u Teheranu, a procjene da bi zračni udari mogli potaknuti narodni ustanak u zemlji više su se temeljile na političkim očekivanjima nego na čvrstim obavještajnim analizama. Na to ukazuje više izraelskih sigurnosnih izvora. Kako navodi britanski list The Guardian, iranske vlasti uspjele su održati kontrolu nad državom uprkos gotovo dvije sedmice intenzivnih bombardovanja. Čak ni atentat na vrhovnog vođu Alija Hameneija nije doveo do destabilizacije režima. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost okončanja sukoba koji postaje sve skuplji i politički osjetljiviji. Ključni faktor: 440 kilograma uranija Prema tvrdnjama bivših i sadašnjih izraelskih obavještajnih i vojnih zvaničnika, dugor...

PRVO OBRAĆANJE NOVOG IRANSKOG VOĐE: Mojtaba Khamenei zaprijetio novim napadima na američke baze Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Mojtaba Khamenei, uputio je prve poruke javnosti nakon preuzimanja najviše funkcije u zemlji. U obraćanju koje je emitirano na državnoj televiziji poručio je da američke vojne baze u regiji moraju biti zatvorene, upozoravajući da bi u suprotnom mogle postati meta daljnjih napada. Khamenei se tom prilikom nije pojavio pred kamerama, već je njegovu izjavu pročitao voditelj na državnoj televiziji. Poruka upućena Sjedinjenim Američkim Državama U prvom javnom saopćenju nakon imenovanja, novi iranski vođa naglasio je da će Teheran nastaviti gađati američke vojne baze u regiji. Istovremeno je poručio da Iran ne vodi sukob protiv susjednih država, već da su meta i...

Nakon gotovo dvije sedmice intenzivnih napada koje provode Sjedinjene Američke Države i Izrael, američke obavještajne službe procjenjuju da vlast u Iranu i dalje zadržava čvrstu kontrolu nad situacijom u zemlji. Prema informacijama koje su objavili međunarodni mediji pozivajući se na izvore iz američkih sigurnosnih struktura, više obavještajnih analiza pokazuje da iransko vodstvo nije pred slomom uprkos snažnim vojnim udarima. Režim i dalje stabilan Prema procjenama američkih obavještajnih analitičara, politički i sigurnosni aparat Irana zasad ostaje funkcionalan. Iako su tokom napada pogođeni pojedini vojni i nuklearni objekti, struktura vlasti u Teheranu nije pokazala znakove raspada. Izvori upoznati s obavještajnim procjenama navode da vladajući krugovi u Iranu i dalje uspijevaju o...

DONESENA ODLUKA U UN-u: Rezolucija protiv Irana usvojena, ali podjele među velikim silama ostaju Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je rezoluciju kojom se najoštrije osuđuju iranski napadi na zemlje Perzijskog zaljeva i Jordan. U dokumentu se ti vojni potezi ocjenjuju kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava te kao prijetnja međunarodnom miru i stabilnosti. Posebno se naglašava zabrinutost zbog civilnih žrtava i oštećenja infrastrukture. Rezolucija je usvojena s 13 glasova za, dok su Rusija i Kina odlučile ostati suzdržane, čime su jasno pokazale da unutar Vijeća sigurnosti i dalje postoje duboke političke podjele oko načina rješavanja krize. Spor oko selektivnog pristupa Nacrt rezolucije predložile su države Perzijskog zaljeva zajedno s Jordanom, uz zahtjev da Teheran odma...