data-nosnippet>
Analiza CNN: Zašto bi rat s Iranom mogao postati veliki izazov za Donalda Trumpa
Američki predsjednik Donald Trump suočava se s jednom od najtežih političkih i vojnih dilema otkako je započeo sukob s Iranom. U najnovijoj analizi CNN upozorava da razvoj događaja na Bliskom istoku pokazuje koliko je rat postao složen i teško kontrolisan, uprkos početnim procjenama da bi mogao brzo završiti.
Jedan od najupečatljivijih trenutaka u dosadašnjem toku sukoba jeste potez Irana kojim je blokiran Hormuški moreuz, ključni plovni put za globalni izvoz nafte. Upravo taj potez, prema analizi CNN-a, najjasnije pokazuje koliko je teško kontrolisati širenje sukoba i kakve posljedice on može imati za svjetsku ekonomiju.
Znakovi upozorenja u prvim sedmicama rata
Iako sukob traje tek nešto manje od dvije sedmice, analitičari upozoravaju da se već pojavljuju brojni znakovi opasnosti. Sjedinjene Američke Države imaju ogromnu vojnu nadmoć, ali događaji na terenu pokazuju da takva prednost ne znači nužno i brzu pobjedu.
Zatvaranje Hormuškog moreuza predstavlja ozbiljan strateški problem za američku vojsku. Taj prolaz kroz koji prolazi približno petina svjetske trgovine naftom od presudne je važnosti za globalno tržište energije. Njegova blokada izazvala je rast cijena nafte i povećala zabrinutost zbog ekonomskih posljedica širom svijeta.
Penzionisani kapetan američke mornarice Lawrence Brennan upozorio je da bez slobodne plovidbe kroz taj prolaz ne može biti govora o potpunoj pobjedi.
„Ne možete imati pobjedu ako ne možete koristiti Hormuški moreuz“, rekao je Brennan u razgovoru za CNN-ovu Erin Burnett. „Hormuški moreuz mora biti ponovo otvoren za međunarodnu trgovinu, a to je teško, ako ne i nemoguće učiniti u sadašnjim okolnostima.“
On je podsjetio i da proglašavanje pobjede u ranim fazama sukoba može biti pogrešno procijenjeno.
„Koliko god cijenim predsjednikov optimizam… proglašavati pobjedu nakon prvog ili drugog dana jednostavno nije ispravno. … Ovo će trajati mnogo duže nego što se iko od nas nada.“
Lančane posljedice sukoba
Utjecaj rata ne ogleda se samo u rastu cijena nafte. Gubitak američkog aviona-tankera iznad Iraka, koji su zvaničnici opisali kao nesreću, pokazuje koliko su visoki troškovi velikih vojnih operacija. Sukob je već odnio i živote američkih vojnika, što dodatno povećava politički pritisak u Sjedinjenim Državama.
Istovremeno, vlasti su zabilježile i nasilne incidente unutar same zemlje, uključujući pucnjavu u saveznoj državi Virginia i napad vozilom na sinagogu u Michigan. Iako nije potvrđeno da su ti događaji direktno povezani s ratom na Bliskom istoku, američke sigurnosne službe ih posmatraju u kontekstu povećanih tenzija.
Uprkos tome, Trump nastavlja isticati optimizam kada je riječ o vojnoj operaciji.
„Situacija s Iranom razvija se veoma brzo. Ide veoma dobro. Naša vojska je nenadmašna. Nikada nije bilo ništa slično“, rekao je predsjednik.
Operativni uspjeh, ali strateška neizvjesnost
Analitičari priznaju da su američko-izraelski zračni napadi postigli određene vojne rezultate. Oni su, prema dostupnim procjenama, oslabili iranske kapacitete za lansiranje raketa i dronova te smanjili tempo napada na američke saveznike u Zaljevu.
Ipak, to ne znači da je rat blizu završetka. Historija modernih sukoba pokazuje da početni vojni uspjesi ne garantuju dugoročnu stratešku pobjedu.
Hormuški moreuz kao ključna tačka krize
Blokada Hormuški moreuz postala je centralno pitanje čitavog sukoba. Taj uski prolaz povezuje Perzijski zaljev s ostatkom svijeta i kroz njega prolazi oko petine globalnog izvoza nafte.
Napadi na tankere i rast premija osiguranja za brodove dodatno su destabilizirali tržište energije. Američka mornarica suočena je s ozbiljnim rizikom ako pokuša silom otvoriti prolaz, jer bi se mogla suočiti s protubrodskim raketama i napadima dronovima.
Stručnjaci upozoravaju da vojno rješenje možda nije dovoljno.
Jennifer Kavanagh iz organizacije Defense Priorities ističe da Iran može relativno lako zadržati blokadu koristeći jeftine dronove.
„Problem je što zapravo ne postoji dobar način da se Hormuški moreuz otvori silom, s obzirom na to da ga Iranci mogu držati zatvorenim uz mali broj veoma jeftinih dronova.“
Pitanje iranskog vodstva
Sukob je dodatno zakomplikovala promjena na vrhu iranskog političkog sistema. Nakon smrti dugogodišnjeg vrhovnog vođe Ali Khamenei, vlast je preuzeo njegov sin Mojtaba Khamenei.
Taj potez smanjio je očekivanja da bi režim mogao brzo pasti, što je bio jedan od implicitnih ciljeva američko-izraelskih napada.
Demokratski kongresmen Jake Auchincloss smatra da bi novi vođa mogao zauzeti još tvrđi politički stav.
Moguće razlike između Washingtona i Tel Aviva
Još jedno pitanje koje analitičari otvaraju jeste odnos između američke i izraelske strategije. Dok Trump govori o mogućnosti završetka sukoba, Izrael je nastavio s napadima na iransku energetsku infrastrukturu.
Predsjednik je izjavio da će odluka o završetku rata biti „zajednička odluka“ njega i izraelskog premijera Benjamin Netanyahu.
Takva izjava izazvala je rasprave u američkoj javnosti o tome koliki utjecaj strani saveznici imaju na američke vojne odluke.
Nuklearno pitanje ostaje otvoreno
Jedno od najosjetljivijih pitanja u čitavom sukobu i dalje je iranski nuklearni program. Iako Washington tvrdi da su ključna postrojenja uništena, postoje procjene da Iran i dalje raspolaže značajnim količinama visoko obogaćenog uranija.
Prema procjeni International Atomic Energy Agency, u nuklearnom postrojenju u Isfahan moglo bi se nalaziti oko 200 kilograma tog materijala.
Bez potpunog uklanjanja tih zaliha, stručnjaci upozoravaju da međunarodna zajednica ne može biti potpuno sigurna u buduće nuklearne ambicije Teherana.
Teško političko raskršće
CNN zaključuje da se Trump sada nalazi pred složenom odlukom. Produžavanje rata nosi velike vojne i ekonomske troškove, dok bi prerano povlačenje moglo imati ozbiljne političke posljedice.
U takvoj situaciji američki predsjednik mora pronaći način da sukob privede kraju prije nego što se početna vojna prednost pretvori u dugotrajan rat iscrpljivanja protiv slabijeg, ali upornog protivnika.