Američki predsjednik Donald Trump našao se na meti kritika nakon niza izjava o ratu s Iranom koje su pokrenule pitanja o tome koliko je upoznat s detaljima događaja na terenu. U analizi koju je objavio CNN navodi se da su pojedine predsjednikove tvrdnje izazvale sumnje među analitičarima i političarima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Priznanje o nedostatku informacija
Trump je tokom vikenda izjavio da je Teheran u prvim danima sukoba pogodio jednu iransku osnovnu školu, tvrdeći da je u napadu poginulo više desetina djece. Međutim, već u ponedjeljak priznao je da zapravo nema dovoljno informacija o tom događaju.
Na konferenciji za medije predsjednik je upitan zašto niko iz njegove administracije nije potvrdio optužbu o iranskoj odgovornosti za napad, već se zvaničnici pozivaju na istragu.
„Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome“, odgovorio je Trump, dodajući da će prihvatiti zaključke zvanične istrage.
Time je, kako navode pojedini analitičari, priznao da je iznio ozbiljnu optužbu prije nego što su bile poznate sve okolnosti jednog od najspornijih incidenata tokom aktuelnog sukoba.
Istovremeno je sugerirao i da druge države, uključujući Iran, koriste projektile tipa Tomahawk – vrstu naoružanja koju koriste Sjedinjene Američke Države – iako prema dostupnim podacima Iran ne raspolaže takvim sistemima.
Pojavile se različite verzije događaja
U javnosti su se u međuvremenu pojavili i snimci za koje pojedini izvori tvrde da prikazuju projektil usmjeren prema pomorskoj bazi Korpus čuvara islamske revolucije koja se nalazi u blizini škole. Zbog toga su se pojavile i spekulacije o mogućnosti da je meta napada zapravo bila vojna infrastruktura u tom području.
Zvanične potvrde o odgovornosti za incident još nema, a istraga je i dalje u toku.
Sporne tvrdnje o državama Zaljeva
Trump je tokom iste konferencije izjavio i da su pojedine države iz Perzijski zaljev navodno prešle na stranu Sjedinjenih Američkih Država i Izrael u vojnim operacijama protiv Irana.
„Njihovi susjedi bili su uglavnom neutralni, ali nakon napada su prešli na našu stranu i počeli ih napadati. Pogledajte Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i druge“, rekao je Trump.
Međutim, dostupne informacije pokazuju da se te države nisu direktno uključile u rat. Iako je Iran izveo napade na pojedine američke ciljeve u zaljevskim državama, vlade tih zemalja nisu pokrenule vojne operacije protiv Irana.
Ujedinjeni Arapski Emirati nisu odgovorili vojnim udarima, dok je Saudijska Arabija zaprijetila mogućom odmazdom samo u slučaju nastavka iranskih napada. Katar je, s druge strane, naglasio da nije dio vojne kampanje protiv Irana i pozvao na smirivanje situacije.
Kritike i unutar američke politike
Da zaljevske države nisu direktno uključene u borbe potvrdio je i republikanski senator Lindsey Graham, koji je izrazio nezadovoljstvo takvim razvojem događaja.
„Naša ambasada u Rijadu je pogođena. Zar Saudijska Arabija nema obavezu da nam se pridruži u borbi?“ rekao je Graham, dodajući da je odluka Ujedinjeni Arapski Emirati „veoma razočaravajuća“.
Opravdanja za rat
Trump je u više navrata tvrdio da bi Iran uskoro mogao razviti interkontinentalne balističke projektile sposobne da dosegnu teritoriju Sjedinjene Američke Države, te da je zbog toga razmatrao šire vojne operacije u regionu.
Međutim, za takve tvrdnje do sada nisu predstavljeni javni obavještajni podaci koji bi ih potvrdili.
Predsjednik je također procijenio da eventualno usporavanje prometa kroz Hormuški moreuz ne bi imalo značajan utjecaj na američku ekonomiju jer Sjedinjene Američke Države danas proizvode znatan dio vlastite nafte.
Kritike zbog procjene situacije
Ipak, brojni analitičari upozoravaju da globalna povezanost energetskih tržišta znači da bi ozbiljniji poremećaji u prometu kroz Hormuški moreuz mogli utjecati i na američku ekonomiju, posebno kroz rast cijena goriva.
U svojoj analizi CNN navodi da niz nedosljednih ili nedovoljno potvrđenih izjava otvara pitanje koliko je američki predsjednik upoznat sa stvarnim razvojem događaja tokom jednog od najosjetljivijih sukoba u regionu Bliski istok.
Dok se sukob odvija u već nestabilnom geopolitičkom okruženju, dio stručnjaka upozorava da netačne ili nedovoljno provjerene informacije iz vrha vlasti mogu imati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice.