Politička utrka za Predsjedništvo BiH sve više u fokusu: Izbori bi mogli odrediti budući odnos snaga
Predstojeći opći izbori u Bosni i Hercegovini već sada izazivaju brojne političke reakcije, a posebna pažnja usmjerena je na izbor članova Predsjedništva BiH. U javnosti se sve češće iznose procjene o tome kako bi izborni rezultat mogao utjecati na buduće funkcioniranje državnih institucija i političke odnose u zemlji.
Prema ocjeni koju je objavila novinska agencija NAP, pojedini politički akteri smatraju da bi ishod izbora mogao imati značajan utjecaj na proces formiranja vlasti na državnom nivou, kao i na pravac budućih reformi.
Fokus na odnosima SNSD-a i HDZ-a
U tekstu se navodi da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik očekuju da njihove političke opcije ostvare dobar rezultat u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Podsjeća se da funkciju člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske trenutno obavlja Željka Cvijanović, dok HDZ BiH računa na uspjeh svoje kandidatkinje Darije Filipović.
Autor teksta ocjenjuje da bi takav rasplet mogao značajno utjecati na političke procese u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o formiranju vlasti i donošenju ključnih odluka na državnom nivou.
Izborni zakon i evropski put među glavnim političkim temama
Jedno od pitanja koje i dalje izaziva brojne političke rasprave jesu izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
U tekstu se navodi da Dragan Čović nastavlja zagovarati izmjene izbornog zakonodavstva, dok se istovremeno ukazuje na aktivno uključivanje zvaničnog Zagreba u rasprave koje se odnose na političke prilike u Bosni i Hercegovini.
Autor također ističe da iz Srbije i Republike Srpske i dalje dolaze političke poruke koje izazivaju oštre reakcije dijela javnosti, posebno kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima, presudama međunarodnih sudova i pitanju suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Moguće posljedice izbornog rezultata
Prema navodima NAP-a, eventualna pobjeda kandidata SNSD-a i HDZ-a u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine mogla bi imati značajan utjecaj na formiranje buduće izvršne vlasti na državnom nivou.
Autor smatra da bi takav odnos političkih snaga mogao biti važan prilikom imenovanja Vijeća ministara BiH, rukovodilaca sigurnosnih i policijskih institucija, diplomatskih predstavništava, kao i drugih važnih državnih funkcija.
Istovremeno se iznosi stav da dosadašnje političko iskustvo nije donijelo očekivani napredak na evropskom i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine.
Kritike upućene i političkim partnerima
U tekstu se odgovornost za postojeće političke okolnosti ne pripisuje isključivo SNSD-u i HDZ-u.
Autor kritizira i stranke Trojke, navodeći da su pojedinim političkim odlukama i postignutim dogovorima omogućile HDZ-u i SNSD-u jači utjecaj u institucijama Bosne i Hercegovine.
Kao primjer navodi se izbor Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji je, prema ocjeni autora, rezultat političkog dogovora među partnerima u vlasti.
Kovačević predstavljen kao alternativa
Poseban dio teksta posvećen je kandidaturi Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Autor smatra da bi njegov izbor predstavljao nastavak politike koja se zalaže za jačanje državnih institucija, očuvanje ustavnog poretka te nastavak evropskih i euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine.
Navodi se i da Kovačević svoj politički program temelji na građanskom konceptu države, zaštiti institucija i demokratskim principima, a ne na etničkom predstavljanju.
Na kraju teksta autor zaključuje da će predstojeći izbori imati veliki politički značaj te da će građani odlučivati između različitih političkih pristupa budućem razvoju Bosne i Hercegovine.