Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u Zagrebu da visoki predstavnik više nema ulogu u Bosni i Hercegovini te da aktuelna politička kriza nije najveća od Dejtona.
Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio je na konferenciji u Zagrebu, posvećenoj Dejtonskom mirovnom sporazumu, da aktuelna politička kriza u BiH nije najteža od njegovog potpisivanja.
„Vratio bih vas 25 godina unazad da vidite šta je prava kriza“, rekao je Čović, podsjećajući na period kada je tadašnji visoki predstavnik donio stotine odluka, a, kako tvrdi, čak 140 hrvatskih političkih predstavnika bilo sankcionisano.
Poruka Konakoviću i međunarodnoj zajednici
Komentarišući izjavu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je naveo da BiH ne može funkcionisati bez međunarodnih institucija, Čović je rekao da se suzdržava od oštrije reakcije.
„Bolje da zašutim na izjave Konakovića“, poručio je Čović, dodajući da vjeruje da ministar vjerovatno nije tako mislio.
On se prisjetio i slučaja Hercegovačke banke, upitavši da li je iko odgovarao za taj proces ni nakon 25 godina.
„Tada je uništen cijeli sistem, ali smo ga nekako preživjeli“, rekao je Čović.
Ekonomska pitanja i odnosi sa Hrvatskom
Čović je naveo da je, kako kaže, „svojom nesrećom“ ušao u politiku, te da u aktuelnim političkim okolnostima privreda nema realne šanse za razvoj.
„Vidjeli ste demonstraciju nemoći da investirate milione, a onda neko dođe i kaže da to ne možete“, rekao je, osvrćući se na neotvaranje graničnog prijelaza Gradiška.
Dodao je i da je, prema njegovim riječima, „napadnut“ hrvatski premijer Andrej Plenković, iako nije prekršio nijedan zakon ulaskom u BiH preko graničnog prijelaza koji još nije zvanično otvoren.
Federalno uređenje i Južna interkonekcija
Govoreći o uređenju Federacije BiH, Čović je podsjetio da su prije dvadesetak godina vođeni razgovori s Bakirom Izetbegovićem o formiranju dva „mega kantona“, jednog hrvatskog i jednog bošnjačkog, ali da su ti prijedlozi, kako tvrdi, naišli na odbijanje.
Posebno se osvrnuo na projekat Južne interkonekcije, navodeći da je zakon usvojen preglasavanjem, te da je cilj, prema njegovim riječima, „izbaciti BH Gas iz projekta i koncesiju dati američkoj kompaniji“.
Dodao je da će se projekat, zbog političkih i administrativnih okolnosti, graditi šest do sedam godina.
Ključna poruka
Jedna od centralnih poruka Čovićevog obraćanja bila je da Ured visokog predstavnika treba zatvoriti.
„Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH ako smo u stanju da do kraja godine otvorimo pregovarački proces s Evropskom unijom“, zaključio je Čović.