data-nosnippet>
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara povukla je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o plinovodu „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska“ te predložila obustavu postupka pred Ustavnim sudom Federacije BiH.
U saopštenju iz Ureda predsjednice navodi se da su nove okolnosti promijenile okvir u kojem se razmatrao ovaj zakon. Kako ističu, projekt Južne plinske interkonekcije u međuvremenu je ušao u fazu intenzivnije institucionalne koordinacije nadležnih tijela, kao i snažnijeg angažmana međunarodnih partnera.
Naglašeno je da postoji jasno opredjeljenje da se realizacija projekta odvija u skladu s međunarodnim standardima energetske sigurnosti i principima upravljanja infrastrukturom. Istovremeno su, kako se navodi, pokrenuti procesi dodatnog normativnog usklađivanja i preciziranja nadležnosti unutar Federacije BiH, čime se ostavlja prostor da se eventualna otvorena pitanja rješavaju kroz redovni zakonodavni i institucionalni okvir, a ne sudskim putem.
Iz Ureda predsjednice poručuju da diverzifikacija pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom ostaje jedno od ključnih strateških pitanja Federacije BiH. Projekt Južne interkonekcije, kako ističu, ima važnu ulogu u jačanju energetske stabilnosti, smanjenju ovisnosti o jednom dobavnom pravcu te stvaranju pretpostavki za dugoročni gospodarski razvoj.
Odluka o povlačenju zahtjeva dolazi u trenutku pojačanih diplomatskih aktivnosti i interesa međunarodnih aktera za ubrzanje realizacije ovog infrastrukturnog projekta. Pojedini politički analitičari ocjenjuju da je riječ o političkom signalu kojim se nastoji izbjeći daljnje institucionalno zatezanje i otvoriti prostor za kompromisna rješenja, dok dio javnosti ovaj potez tumači kao rezultat pritisaka međunarodnih partnera, posebno Sjedinjenih Američkih Država, koje zagovaraju bržu implementaciju jednog od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini.