
Na Saobraćajnom fakultetu u Doboju, prema svjedočenjima studenata, posljednje dvije godine vlada atmosfera u kojoj se sve češće uočavaju izrazi nacionalizma, od kako je na čelo ove institucije sjeo Miroslav Kostadinović. Studenti tvrde da se na službenim stranicama i internim objavama fakulteta pojavljuju i sadržaji na ekavici, dok se istovremeno zanemaruje činjenica da se fakultet nalazi u Bosni i Hercegovini – državi sa tri službena jezika i više naroda.
Posebno negodovanje izazvala je objava jednog studenta Boška Vučenovića iz Mrkonjić Grada, koji je član naučno nastavnog vijeća fakulteta, prema tvrdnjama svjedoka i dokaza sa društvenih mreža, veličao Dan pobjede u Srebrenici na dan komemoracije 11.07.2025. godine tj Dan sijećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Kada su studenti zatražili da fakultetska uprava reaguje i sankcioniše takvo ponašanje, dekan fakulteta, prof. dr. Miroslav Kostadinović, navodno nije poduzeo nikakve mjere rekavši da je Bošku hakovan profil, a nije se oglasio ni Predsjednik saveza studenata, Nemanja Stupar. Prema tvrdnjama studenata, Predsjednik saveza studenata Nemanja Stupar čak je branio Boška Vučenovića na insistiranje dekana.
Boško Vučenović
predsjednik saveza studenata Nemanja Stupar

Studenti ističu i da se simbolika boja Republike Srpske često koristi i u fakultetskim aktivnostima – čak i u podjeli ruža za 8. mart, što mnogi smatraju nepotrebnim politizovanjem jednog univerzitetskog okruženja.

Na zgradi fakulteta, prema riječima studenata, svi natpisi su isključivo na ćirilici, iako značajan broj studenata dolazi iz različitih nacionalnih zajednica, uključujući i Bošnjake. Navodno informacioni sistem je pokvaren pa još se ne može na latinici. „Mi samo želimo da se na fakultetu poštuju svi studenti jednako, bez obzira na vjeru i naciju“, rekla je jedna studentica koja je željela ostati anonimna.
Ovaj slučaj, kako navode studenti, nije izolovan i pokazuje dublji problem – nedostatak reakcije akademskih institucija prvenstveno Miroslava Kostadinovića kao dekana na izražene oblike nacionalizma i diskriminacije u obrazovnim ustanovama.
Pored toga, uporedo Miroslav Kostadinović vodi disciplinski postupak protiv studenta Bošnjaka za riječi koje je sam instruisao tražeći od tri zaposlena i dva studenta da napišu jednu izjavu.

Ovdje vidite da jedan vozač presuđuje studentu…sve vam govori o Miroslavu Kostadinovići i njegovoj akademskoj časti.
Pogledavši ko se sve potpisao, obećavši im imunitet, na osnovu ove izjave prvi puta na jednoj visokoškolskoj ustanovi u BiH studentu se izriče disciplinska mjera JAVNI UKOR i pored kršenja Univerzitetskih akata od strane dekana i članova disciplinske komisije po svim faktorima. Ulaganjem žalbe od strane advokata da proces nije vođen kako treba, da se zapisnik nije dostavio na uvid advokatu nije urodio plodom i studentu je izrečena mjera JAVNI UKOR. Ako dekana pitate zbog čega, reči će da je to uradilo naučno nastavno vijeće ili rektor. Ako pogledate Akte univerziteta jasno se može vidjeti da je dekan odgovoran. Njegovim lažima nikada nema kraja.
Sve ovo govori o sili i ponašanju dekana, a kako dekan tvrdi ima ko i da ga zaštiti, slika u prilogu.

Najbolji primjer znaju uposlenici fakulteta koji trpe svakodnevne torture od strane dekana i pojedinih njegovih poslušnika, te veliki procesi su u toku, sud, tužilaštvo, MUP, inspekcija….sa Miroslavom Kostadinovićem
Da sili nema kraja, dekan prima svoju ženu čisti nepotizam…raspisuje konkurs i objavljuje ga u Hercegovini gdje ni Bog ne zalazi, imenuje komisiju sa podobnim članovima koje je uslovio i profesorici koja piše doktorat njegovoj ženi…žena se prima kao stručni saradnik a jedina joj je obaveza da prati uposlenike preko kamera dok ne postane profesorica. Njegova žena je bila domaćica do svoje 42 godine i odjednom ona ulazi na fakultet i bude najbolja na konkursu…na kojem se niko nije javio…sve ovo se odvija pod budnim okom sekretara fakulteta Brankice Popović, žene obrezle u politici SNSDa i sumljivog morala. SIPA bi ovdje imala pune ruke posla…
Na kraju, zašto sili nema kraja, Miroslav Kostadinović je očuh poznatom srbijanskom Ćaciju (nulti ćaci), Miloš Pavlović, koji mu daje vjetar u leđa i koji ga ohrabruje riječima “poslat ću ja srbijanske kobre u Doboj, ako te neko bude dirao”.

Miroslav Kostadinović – Ćaci
data-nosnippet>
