Dodik nakon sastanka sa HDZ-om BiH: Oštre poruke o OHR-u, Bonskim ovlaštenjima i političkoj krizi
Predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik uputio je niz oštrih političkih poruka nakon sastanka rukovodstava SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). U fokusu njegovog obraćanja bili su Ured visokog predstavnika (OHR), Bonska ovlaštenja, Dejtonski mirovni sporazum i aktuelni politički odnosi u Bosni i Hercegovini.
Njegove izjave uslijedile su nakon poruka vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, koji je naglasio da OHR raspolaže svim ovlaštenjima predviđenim mandatom, uključujući i Bonska ovlaštenja, te da će ih koristiti ukoliko bude ugrožen Dejtonski mirovni sporazum ili dođe do blokade institucija.
Dodik: Odluke OHR-a treba odbaciti
Govoreći o zaključcima sastanka sa predstavnicima HDZ-a BiH, Dodik je rekao da postoji zajednički stav o neprihvatanju odluka koje donosi OHR.
Prema njegovim riječima, Bonska ovlaštenja nisu dio izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega smatra da visoki predstavnici nemaju pravo nametati zakone, smjenjivati demokratski izabrane zvaničnike niti donositi odluke mimo ustavnog okvira Bosne i Hercegovine.
Istakao je da se politička pitanja, kako smatra, moraju rješavati isključivo kroz institucije predviđene Ustavom Bosne i Hercegovine.
Reakcija na poruke Louisa Crishocka
Dodikove izjave dolaze nakon obraćanja vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, koji je poručio da OHR i dalje raspolaže svim mehanizmima predviđenim svojim mandatom.
Crishock je upozorio da će, ukoliko domaći politički akteri nastave s blokadama institucija ili potezima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum, biti spreman koristiti ovlaštenja koja su na raspolaganju Uredu visokog predstavnika.
Osvrt na ulogu Hrvatske i Srbije
Govoreći o regionalnim odnosima, Dodik je izrazio podršku stavovima Hrvatskog sabora, navodeći da Hrvatska i Srbija imaju posebnu odgovornost kao potpisnice Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom tumačenju, obje države imaju pravo da se bave pitanjima koja se odnose na provođenje Dejtonskog sporazuma, uključujući i pitanja vezana za instituciju visokog predstavnika.
Dodao je da smatra prirodnim da Hrvatska zastupa interese Hrvata, a Srbija interese Srba u Bosni i Hercegovini.
Oštre poruke o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini
U završnom dijelu obraćanja Dodik je iznio niz kritika na račun političkih predstavnika iz Sarajeva, optužujući ih za, kako tvrdi, nastojanja da centralizuju Bosnu i Hercegovinu.
„Hrišćanske vrijednosti u BiH brane se od pokušaja majorizacije koje sprovode muslimani Bošnjaci“, rekao je Dodik.
Govoreći o pitanju suvereniteta, odbacio je optužbe da njegovi politički potezi predstavljaju udar na Bosnu i Hercegovinu, navodeći da je zaštita ustavnog položaja konstitutivnih naroda, prema njegovom mišljenju, ključ opstanka države.
Zaključio je da je dosljedno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i uvažavanje prava Srba, Hrvata i Bošnjaka jedini način za očuvanje političke stabilnosti Bosne i Hercegovine.