data-nosnippet>
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je da bi do 16. marta trebalo biti usaglašeno konačno rješenje teksta i samog naziva rezolucije o kojoj će zastupnici raspravljati na posebnoj sjednici zakazanoj za 17. mart. Na dnevnom redu te sjednice nalazi se dokument koji se odnosi na osudu veličanja fašističkih i nacističkih simbola.
Prema riječima Stevandića, u pripremnoj fazi pojavila su se tri različita prijedloga rezolucije. Jedan je uputio klub zastupnika Srpska demokratska stranka, drugi dolazi iz kluba Savez nezavisnih socijaldemokrata, dok je treću verziju dokumenta izradio kabinet predsjednika parlamenta. Kako je istaknuto, cilj je da se do sredine marta usaglasi jedinstveni tekst koji bi potom bio upućen zastupnicima na raspravu i glasanje.
Inicijativa za donošenje rezolucije pokrenuta je nakon koncerta pjevača Marko Perković Thompson održanog u Široki Brijeg, gdje su, prema navodima medija, tokom nastupa iz publike i sa pozornice uzvikivane parole povezane s ustaškim pokretom, uključujući pozdrav „Za dom spremni“. Taj slogan historijski je vezan uz ideologiju Nezavisna Država Hrvatska, režima koji je djelovao tokom Drugi svjetski rat.
Prvi prijedlog rezolucije u skupštinsku proceduru uputio je klub SDS-a prije jedanaest dana. Ubrzo nakon toga, iz vladajućeg SNSD-a i kabineta predsjednika parlamenta najavljeno je da pripremaju vlastite verzije dokumenta. Razlike u formulacijama i pristupu izazvale su političke polemike među strankama u entitetskom parlamentu.
Šef kluba zastupnika SNSD-a Srđan Mazalica ocijenio je da je prijedlog SDS-a „nepotpun i loše formuliran“, zbog čega je njegova stranka odlučila ponuditi vlastiti tekst. S druge strane, šef kluba SDS-a Ognjen Bodiroga optužio je SNSD za političke kalkulacije, tvrdeći da ta stranka ima bliske političke veze s Hrvatska demokratska zajednica te da zbog toga nastoji drugačije koncipirati sadržaj rezolucije.
Dok političke partije razmjenjuju optužbe, pojedini analitičari upozoravaju da bi pojedine formulacije mogle otvoriti dodatne kontroverze. Banjalučki književnik i kolumnista Dragan Bursać ocijenio je da prijedlog rezolucije, osim osude fašističkih i nacističkih simbola, sadrži i formulaciju „drugi antifašistički pokret“, što bi, prema njegovom tumačenju, moglo dovesti do različitih interpretacija historijskih događaja iz perioda Drugog svjetskog rata i izazvati nove političke sporove.
Rasprava o ovoj temi dolazi u trenutku kada su u regiji sve učestalije polemike o odnosu prema historijskim pokretima i ideologijama iz Drugog svjetskog rata, uključujući pitanja njihove rehabilitacije ili reinterpretacije. Zbog toga se očekuje da će predstojeća sjednica izazvati značajnu pažnju javnosti širom Bosne i Hercegovine.
Hoće li zastupnici uspjeti usaglasiti jedinstveni tekst rezolucije prije 17. marta ostaje neizvjesno. Izvjesno je, međutim, da će rasprava o ovom dokumentu imati snažan politički i društveni odjek.