Drama u Mostaru: Bošnjaci tijelima spriječili pokušaj oduzimanja imovine Srba

U selu Kuti kod Mostara jutros je došlo do napete situacije nakon što su se mještani fizički ispriječili kako bi zaštitili posjede svojih komšija, Srba povratnika. Okupljeni građani pokušali su spriječiti prolazak deminera koje je angažovao strani investitor radi razminiranja brda Zukulja, gdje je planirana izgradnja kamenoloma. Informaciju su prenijeli mediji, pozivajući se na lokalne izvore.

Situacija je dodatno zakomplikovana činjenicom da je dio mještana ranije dobio sudsku zabranu kojom im se nalaže da ne smiju onemogućavati prolazak putem koji investitor smatra javnim, a koji vodi preko zemljišta porodice Lozo, Srba povratnika u ovom području.

Opštinski sud u Mostaru, postupajući po odluci sudije Šemse Jogunović, donio je privremenu mjeru osiguranja kojom se porodicama Lozo i Omanović nalaže da ne smiju svojim tijelima, niti na bilo koji drugi način, sprječavati pristup lokalitetu Zukulja. Odlukom je precizirano da se zabrana odnosi na investitore, kao i na sva lica povezana s planiranim kamenolomom, uz naglasak da put prolazi preko parcela porodice Lozo.

Privremena mjera donesena je po tužbi preduzeća „Majdan-Kuti“, koje stoji iza projekta otvaranja kamenoloma.

Mještani Kuti ogorčeni su i frustrirani, tvrdeći da su prepušteni sami sebi i da ne uživaju institucionalnu zaštitu. Navode da je investitor već ranije pribavio sve potrebne dozvole, kao i potvrdu da je područje razminirano i proglašeno sigurnim, ali da se uprkos tome ponovo angažuju deminerske ekipe, što kod lokalnog stanovništva izaziva dodatnu sumnju i strah.

Siniša Lozo, jedan od mještana i vlasnik zemljišta preko kojeg prolazi sporni put, kaže da se njegova porodica osjeća diskriminisano i progonjeno.

„Ne znamo više kome da se obratimo za očiglednu diskriminaciju i progon. Žele da nas isele i otmu nam zemlju. Čitav svijet neka čuje da nam u Mostaru izriču sudsku zabranu da ne smijemo doći na svoju zemlju“, rekao je Lozo.

On dodaje da je, prema njegovim saznanjima, deset mještana dobilo zabranu okupljanja na vlastitim parcelama, što smatra presedanom i teškim udarom na osnovna prava.

Njegov komšija Aner Omanović, koji je zajedno s ostalim mještanima učestvovao u zaštiti imovine, također je obuhvaćen sudskom mjerom.

„Anis Kalajdžić, koji je ubio ženu u Mostaru, nije imao mjeru osiguranja, a mi imamo. Starci, slijepi i žene dobili su sudsku zabranu“, izjavio je Omanović.

On naglašava da investitor tvrdi kako je put javni, iako, kako navodi, tokom četiri godine niko nije uspio dokazati takav status, jer se, prema njegovim riječima, radi o privatnom posjedu.

„Investitor je pribavio potvrdu od BH Maka da je područje bez mina i na osnovu toga dobio sve dokumente, a sada se kreće u deminiranje. Ovo je iscrpljujuća borba i zastrašivanje mještana“, dodao je Omanović.

Krsto, jedan od stanovnika sela, oštro je kritikovao rad Opštinskog suda u Mostaru, kao i postupanje gradske uprave.

„Kada moćni gaze nemoćne, to se naziva transparentnost, a kada se nemoćni brane, to je nasilje. To se dešava u našem mjestu. Put vodi preko naše privatne zemlje. Mi ne sprječavamo prolazak, ali nećemo dozvoliti da nam uništavaju život“, rekao je on.

Mještani Kuti ističu da se već godinama protive, kako tvrde, nelegalnom otvaranju kamenoloma, strahujući da bi taj projekat mogao trajno devastirati područje i pretvoriti ga u novu ekološku i sigurnosnu prijetnju, sličnu onoj u Donjoj Jablanici. Posebno naglašavaju da se u njihovoj borbi zajedno nalaze Srbi povratnici i njihovi bošnjački susjedi, koji zajednički pokušavaju zaštititi zemlju i način života.

Kao posljednju liniju odbrane navode činjenicu da put prema planiranom kamenolomu prolazi preko njihove privatne imovine. Tvrde da su godinama svojim tijelima blokirali prolazak kamiona investitora, te da se paralelno vode i pravne bitke s gradskim službama koje, prema njihovim riječima, nastoje omogućiti pristup privatnom kamenolomu stranih investitora.

Mještani zaključuju da se njihovi višegodišnji vapaji upućeni institucijama ignorišu, te da su primorani sami štititi svoja prava i imovinu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *