data-nosnippet>
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić bio je uvodničar na sesiji Krug 99 posvećenoj temi zarobljenih institucija i podrivanja ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine. U svom izlaganju govorio je o, kako je naveo, dubokoj institucionalnoj krizi u kojoj su ključni mehanizmi države oslabljeni, dok su politički centri moći ostali izvan domašaja odgovornosti.
Secesionistička kriza i blokade sistema
Emrić se osvrnuo na proteklu godinu, koju je opisao kao period snažnih političkih i sigurnosnih potresa na državnom nivou. Prema njegovim riječima, kriza je bila podstaknuta najavama i potezima tadašnjeg predsjednika entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i drugih visokih funkcionera tog entiteta, koje je okarakterizirao kao secesionističke aktivnosti.
Takva politika, istakao je, dovela je do kontinuiranih blokada rada izvršne i zakonodavne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, uz destabilizaciju političkih i društvenih prilika te pogoršanje sigurnosne situacije. Upozorio je i na realan rizik od sukoba između različitih policijskih struktura.
“Kadrovi lojalni SNSD-u stavili se u funkciju rušenja sistema”
Govoreći o napadima na ustavni poredak i pokušajima osporavanja nadležnosti pravosudnih institucija, Emrić je naveo da su pojedini rukovodeći kadrovi, koje dovodi u vezu sa Savez nezavisnih socijaldemokrata, zanemarili profesionalne standarde i djelovali u interesu političkih struktura.
“To predstavlja eklatantan primjer zarobljenih državnih institucija koje su pasivizirane i oslabljene do tog nivoa da nisu pravovremeno izvršavale svoju zakonsku zadaću” rekao je Emrić.
Pozvao se i na analizu Transparency International BiH iz januara 2024. godine, u kojoj je upozoreno na sigurnosne rizike koji nastaju kada institucije ne izvršavaju svoje ustavne i zakonske obaveze.
Kritika Tužilaštva BiH
Posebnu pažnju posvetio je odluci Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da obustavi istragu protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića u predmetu koji se odnosi na napad na ustavni poredak.
“To je neprihvatljiv presedan i eklatantan primjer zarobljenih institucija koje su pogodovale političkim funkcionerima. Tužilaštvo je pokazalo da politički moćnici mogu doprijeti i kontrolirati krivične postupke” kazao je Emrić.
Prema njegovoj ocjeni, takve odluke dodatno urušavaju povjerenje javnosti u pravosudni sistem i stvaraju percepciju selektivne pravde.
Poziv na vraćanje institucionalne odgovornosti
U završnici obraćanja Emrić je poručio da se ne smije dopustiti daljnje slabljenje državnih institucija. Naglasio je potrebu za uklanjanjem, kako je naveo, pravosudnih presedana koji odstupaju od principa jednakosti pred zakonom, te za vraćanjem profesionalizma, nepristranosti i nezavisnosti kao temeljnih vrijednosti pravosuđa.
“Pravosuđe nema odgovarajući stepen nezavisnosti i kapaciteta da rješava sporove i sankcionira društveno štetno ponašanje, što ostavlja prostor za stvaranje tenzija i eskalaciju konflikta” zaključio je Emrić.
Njegovo izlaganje dodatno je otvorilo pitanje institucionalne otpornosti države i kapaciteta pravosuđa da djeluje bez političkog uticaja u složenim političkim okolnostima.