
Direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost Adnan Kapo gostovao je u najnovijoj epizodi podcasta Vijesti.ba, gdje je ponudio detaljnu analizu savremenih globalnih odnosa, govora američkog predsjednika u Kongresu te pozicije Bosne i Hercegovine u sve složenijem geopolitičkom okruženju. Njegovi stavovi bili su otvoreni, direktni i bez diplomatskog ublažavanja.
SAD i Kina: utrka za globalni primat
Govoreći o svjetskom poretku, Kapo je ocijenio da su Sjedinjene Američke Države i dalje vodeća sila, ali da dugoročni ekonomski trendovi otvaraju prostor za snažniji uspon Kine, ukoliko ta zemlja uspije ostvariti svoj puni razvojni potencijal.
Posebno se osvrnuo na sigurnosnu arhitekturu Evrope nakon rata u Ukrajini i nestabilnosti na Bliskom istoku, naglašavajući da se evropske države moraju prilagoditi novim okolnostima.
“NATO i dalje postoji. Ali Evropa mora razmišljati sama o sebi”, poručio je Kapo, ukazujući na potrebu jačanja strateške autonomije evropskih zemalja u trenutku kada se američka vanjska politika sve izraženije vodi nacionalnim interesima.
BiH između interesa velikih sila
Analizirajući položaj Balkana, Kapo je istakao da male države, poput Bosne i Hercegovine, često dobijaju na značaju upravo zbog svog geostrateškog položaja. Iako nemaju veliku realnu moć, njihova pozicija na karti čini ih važnim faktorom u širim regionalnim i globalnim odnosima.
Takva situacija, smatra on, može predstavljati priliku za političku stabilizaciju i ekonomski napredak, ali istovremeno nosi i rizik od pojačanih pritisaka i prelamanja interesa velikih sila preko domaće političke scene.
Govoreći o ulozi Evropske unije, Kapo je naveo da bi Unija mogla imati važnu stabilizacijsku funkciju u Bosni i Hercegovini, ali da se trenutno suočava s nedostatkom snažnog i odlučnog liderstva koje bi strateške poruke pretvorilo u konkretne poteze.
Jasna poruka međunarodnoj zajednici
Najviše pažnje izazvao je dio razgovora koji se odnosio na domaće političke aktere i odnos prema evroatlantskim integracijama. Kapo smatra da bi Sjedinjene Američke Države i drugi međunarodni partneri trebali otvoreno testirati političke stavove lidera u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o strateškoj orijentaciji zemlje.
“Testirajte Dodika — je li za NATO?”
Implicitna poruka njegove analize jeste da političke izjave moraju biti praćene jasnim i nedvosmislenim opredjeljenjem. Ako se, kako navodi, tvrdi da se zastupaju interesi naroda i entiteta, onda bi odgovor na pitanje odnosa prema NATO savezu trebao biti javan i precizan.
Kapova analiza otvara širu raspravu o tome da li Bosna i Hercegovina ima jasno definisanu vanjskopolitičku strategiju ili i dalje balansira između različitih centara moći, u vremenu kada globalne tenzije postaju sve izraženije.
