data-nosnippet>
Presuda iz Strazbura potresa ustavni poredak FBiH
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu u predmetu Zlatan Begić protiv Bosne i Hercegovine, kojom su odredbe Ustava Federacije BiH o izboru predsjednika i potpredsjednika proglašene diskriminatornim. Ovom odlukom dovedena je u pitanje jedna od ključnih ustavnih izmjena koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo u izbornoj noći 2022. godine.
Sud je utvrdio da postojeći model izbora rukovodstva Federacije nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, jer u potpunosti isključuje pripadnike Ostalih iz mogućnosti da ravnopravno učestvuju u procesu kandidiranja za najviše funkcije u entitetu. Upravo na temelju takvog sistema, nakon Općih izbora 2022. godine, HDZ BiH je stekao presudan politički uticaj u Federaciji.
Schmidtova intervencija pod sudskim povećalom
U izbornoj noći 2022. godine visoki predstavnik je nametnuo novu ustavnu odredbu kojom je regulisan izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Sporna odredba glasila je:
– Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije – navodi se u nametnutoj odredbi.
Ovim rješenjem dodatno je potvrđen princip prema kojem su najviše funkcije u Federaciji rezervisane isključivo za pripadnike tri konstitutivna naroda, dok su Ostali u potpunosti isključeni iz procesa kandidiranja.
Evropski sud za ljudska prava sada je nedvosmisleno poručio da je takav ustavni aranžman diskriminatoran i nespojiv s Konvencijom.
Kako je uspostavljen politički mehanizam kontrole
Schmidtove izmjene nisu se odnosile samo na izbor rukovodstva Federacije. Promijenjen je i sastav Doma naroda FBiH. Broj delegata u klubovima konstitutivnih naroda povećan je sa 17 na 23, dok je Klub Ostalih proširen sa sedam na 11 delegata.
Iako je formalno došlo do povećanja broja delegata Ostalih, suštinska politička moć im nije proširena. Istovremeno, kantoni u kojima HDZ ima dominantan politički uticaj dobili su dovoljan broj delegata da osiguraju minimalnih jedanaest glasova potrebnih za kandidaturu predsjednika ili potpredsjednika Federacije iz reda hrvatskog naroda.
Na taj način HDZ BiH je praktično osigurao izbor „svog“ potpredsjednika Federacije, bez čijeg potpisa, osim u izuzetnim okolnostima, nije moguće imenovati Vladu FBiH. Time je jednoj političkoj stranci omogućen snažan mehanizam blokade i kontrole izvršne vlasti.
Presuda Begić kao prekretnica
Presuda u predmetu Begić sada direktno dovodi u pitanje ovakav ustavni koncept. Sud je zaključio da sistem izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH krši Evropsku konvenciju jer Ostalima ne pruža nikakvu mogućnost političke participacije na najvišem nivou vlasti u Federaciji.
To znači da Schmidtova odredba, kao i sve institucionalne posljedice koje su iz nje proizašle, moraju biti izmijenjene i usklađene s evropskim standardima. Jedna od opcija koja se sada ozbiljno razmatra jeste potpuno izmještanje izbora predsjednika i potpredsjednika iz Doma naroda u Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
U tom slučaju, broj delegata koje HDZ ima u Domu naroda izgubio bi presudni politički značaj, a dosadašnji model kontrole Federacije BiH bio bi ozbiljno uzdrman.
Diskriminacija utvrđena još 2015. godine
Važno je podsjetiti da problem diskriminacije u Ustavu Federacije BiH nije nov. Još 2015. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, odlučujući po zahtjevu tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, utvrdio da su odredbe o izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije suprotne Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
U toj odluci je navedeno:
– Utvrđuje se da odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH iz 2015. godine.
I tada je suština problema bila ista – potpuna isključenost Ostalih iz odlučivanja o rukovodstvu Federacije.
Presuda koja je godinama ignorisana
Uprkos jasnoj odluci Ustavnog suda BiH, diskriminatorne odredbe nisu stavljene van snage. Njihova primjena je, suprotno ustavnim principima, nastavljena uz obrazloženje da se presuda neće provoditi dok se ne steknu „politički uslovi“.
Takvo stanje trajalo je godinama, sve do Schmidtove intervencije 2022. godine. Umjesto suštinskog uklanjanja diskriminacije, zadržan je isti model izbora, uz izmjene tehničke prirode koje nisu promijenile osnovni problem.
Evropski standardi protiv nametnutih rješenja
Nametanjem novih ustavnih odredbi u izbornoj noći 2022. godine, visoki predstavnik je zadržao sistem koji je već bio proglašen diskriminatornim. Presuda Evropskog suda za ljudska prava sada je potvrdila ono što je Ustavni sud BiH konstatovao gotovo deceniju ranije – da je takav model nespojiv s evropskim standardima zaštite ljudskih prava.
Time je dovedena u pitanje kompletna ustavna konstrukcija Federacije BiH uspostavljena nakon izbora 2022. godine, ali i politička dominacija izgrađena na tim osnovama. Presuda u predmetu Begić predstavlja snažan pravni temelj za ozbiljne ustavne promjene, čiji će puni politički efekti tek postati vidljivi.