Island ponovo razmatra članstvo u Evropskoj uniji: Referendum moguć već u avgustu
Island bi već u avgustu mogao raspisati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, objavio je Politico, pozivajući se na izvore upućene u pripreme unutar islandske administracije. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se u Briselu ponovo osjeća snažniji politički zamah ka proširenju Unije.
Prema navodima istih izvora, islandski parlament uskoro bi mogao objaviti tačan datum referenduma. Vladajuća koalicija u Rejkjaviku ranije je obećala da će se građani o ovom pitanju izjasniti najkasnije do 2027. godine, ali bi rok sada mogao biti znatno ubrzan.
Geopolitika ubrzava odluke
Promijenjene međunarodne okolnosti dodatno su pojačale osjećaj hitnosti. Odluka Vašingtona o uvođenju carina Islandu, kao i izjave američkog predsjednika Donald Trump o mogućoj aneksiji Grenlanda, izazvale su zabrinutost u političkim krugovima u Rejkjaviku.
Dodatnu pažnju privukla je i izjava kandidata za ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Islandu, koji je u šali spomenuo mogućnost da Island postane 52. američka savezna država. Iako je izjava imala neformalni ton, u Islandu je doživljena kao signal da se geopolitička realnost ubrzano mijenja, posebno za malu i strateški pozicioniranu državu na sjevernom Atlantiku.
Istovremeno, u Briselu se razgovori o proširenju sve više povezuju sa sigurnosnim pitanjima. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da se koncept proširenja danas ne svodi samo na ekonomske kriterije, već i na stabilnost, pripadanje i sposobnost Evrope da djeluje u podijeljenom svijetu. S islandskim premijerom sastala se i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, naglašavajući da partnerstvo s Unijom donosi predvidljivost u vremenu globalne nestabilnosti.
Obnova pregovora i moguće ubrzanje procesa
Island je zahtjev za članstvo podnio 2009. godine, u jeku teške finansijske krize. Pregovori su zamrznuti 2013., a dvije godine kasnije zatraženo je da se zemlja više ne smatra kandidatom. Danas su okolnosti drugačije.
Island nema vlastitu vojsku i oslanja se na članstvo u NATO-u i bilateralni sigurnosni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo sigurnosna komponenta sve snažnije utiče na javno mnijenje, gdje podrška članstvu u Evropskoj uniji bilježi rast.
Prije zamrzavanja pregovora zatvoreno je 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a Island je već dio Evropskog ekonomskog prostora i šengenske zone. To znači da je značajan dio evropskog zakonodavstva već usklađen s domaćim pravnim sistemom, što bi potencijalno moglo ubrzati proces pristupanja ukoliko građani podrže obnovu pregovora.
Ribarska prava kao osjetljivo pitanje
Ipak, prepreke i dalje postoje. Najosjetljivije pitanje ostaju ribarska prava, koja su od ključnog značaja za islandsku ekonomiju. U prošlosti su upravo ta pitanja izazivala ozbiljne međunarodne sporove, uključujući takozvane Bakalarne ratove s Ujedinjenim Kraljevstvom, kao i kasniji spor oko ribolova skuše s Evropskom unijom.
Nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije, ribarsko pitanje moglo bi biti manje opterećujuće nego ranije, ali unutrašnje političke razlike i dalje predstavljaju faktor neizvjesnosti.
Sigurnost važnija od ekonomije
Za konačni ulazak u Evropsku uniju bio bi potreban i drugi referendum, nakon završetka pregovora i definisanja uslova članstva. Iako pojedini evropski zvaničnici smatraju da bi proces mogao biti relativno brz, procjene o ulasku već naredne godine ocjenjuju se kao ambiciozne.
Za Island bi potencijalne koristi članstva prije svega bile sigurnosne prirode. Ekonomski motiv nije presudan, s obzirom na to da zemlja ima jedan od najviših bruto domaćih proizvoda po stanovniku u svijetu.
Ukoliko referendum bude raspisan već ovog ljeta, Island bi se ponovo mogao naći u središtu evropske političke agende — ovoga puta u znatno drugačijem međunarodnom okruženju nego prije deset godina.