DAN ODLUKE U BiH: Pred Domom naroda ključni zakoni o vojsci, policiji, pravosuđu i energetici
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će održati svoju 22. hitnu sjednicu, sa početkom u 13 sati, na kojoj će delegati raspravljati o nizu zakonskih prijedloga i odluka koje obuhvataju oblasti odbrane, policije, pravosuđa, finansija, energetike i međunarodne saradnje. Riječ je o jednom od sadržajnijih dnevnih redova u posljednjem periodu, a predložene mjere imaju direktan utjecaj na funkcionisanje institucija i stabilnost sistema u Bosna i Hercegovina.
Produženje vojne službe do 45. godine
Jedna od najvažnijih tačaka dnevnog reda odnosi se na izmjene Zakona o službi u Oružane snage BiH, koje će biti razmatrane po skraćenom postupku. Predložene izmjene predviđaju povećanje starosne granice za profesionalnu vojnu službu sa sadašnjih 40 na 45 godina.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine obrazložilo je da je cilj ove izmjene ublažavanje problema nedostatka kadra, kao i omogućavanje fleksibilnijeg upravljanja profesionalnim karijerama vojnika.
Predlagač izmjena, Džemal Smajić, istakao je da je praksa u zemljama regiona drugačija, navodeći da profesionalni vojnici u Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji mogu služiti do 45. godine, dok je u Hrvatskoj granica postavljena na 50 godina. Naglasio je da Oružanim snagama BiH nedostaje značajan broj pripadnika te da je produženje starosne granice neophodno provesti u što kraćem roku.
Veće plaće za IT stručnjake u institucijama
Delegati će razmatrati i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje je već usvojio Predstavnički dom. Prijedlog su uputili Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.
U obrazloženju je navedeno da postojeća zakonska rješenja ne prate realan nivo odgovornosti i tržišnu vrijednost poslova informatičkog osoblja sa višom i srednjom stručnom spremom. Predložene izmjene predviđaju povećanje plaća, odnosno dodatak u rasponu od 30 do 50 posto, kako bi se spriječio odlazak stručnjaka iz državnih institucija i ojačao njihov kapacitet.
Sporne izmjene zakona o policiji
Posebnu pažnju izazvao je prijedlog izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH, koji se razmatra po hitnom postupku. U proceduri se nalaze tri odvojena prijedloga, od kojih se dva odnose na produženje radnog angažmana policijskih službenika nakon ispunjavanja uslova za penziju, dok treći predviđa izmjene sistema ocjenjivanja.
Savez sindikata policijskih organa BiH, koji okuplja predstavnike Granična policija Bosne i Hercegovine, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, upozorio je da predložena rješenja nisu usaglašena sa sindikatima, što dodatno pojačava osjetljivost ove teme.
Finansijska kriza javnog servisa
Na dnevnom redu naći će se i zahtjev Radiotelevizija Bosne i Hercegovine za rješavanje nagomilanih finansijskih problema i dugovanja. Ova rasprava dio je šireg pitanja stabilnosti javnog servisa i njegovog dugoročnog funkcionisanja.
Novi zakon o energetskom tržištu
Delegati će razmatrati i prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, čiji je cilj jačanje regulatornog okvira i usklađivanje sa standardima Evropska unija.
Predložena rješenja uključuju uspostavljanje organizovanog veleprodajnog tržišta električne energije, formiranje berze električne energije i povezivanje domaćeg tržišta sa regionalnim i evropskim energetskim sistemom.
Izborni zakon, pravosuđe i VSTV
Po zahtjevu Predstavničkog doma, delegati će razmatrati i izmjene Izbornog zakona BiH po hitnom postupku, kao i izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH.
Posebno značajan dio sjednice odnosi se na prijedlog izmjena zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, čiji su predlagači Nikola Špirić, Dragan Čović i Kemal Ademović.
Predložene izmjene zasnivaju se na principima transparentnosti, jačanja integriteta i odgovornosti pravosudnih institucija. Planirano je povećanje broja članova VSTV-a sa 15 na 20, pri čemu bi osam članova dolazilo iz reda sudija, osam iz reda tužilaca, dok bi ostali članovi bili predstavnici advokatskih komora, Predstavničkog doma i Vijeća ministara.
Također će biti razmatrane izmjene Zakona o Sudu BiH, kojima se predviđa trajno imenovanje sudija Apelacionog odjeljenja, s ciljem jačanja pravne sigurnosti i usklađivanja sa međunarodnim standardima.
Porezi, međunarodni sporazumi i imenovanja
Na zahtjev delegata Želimir Nešković, na dnevnom redu su i izmjene zakona koje regulišu uplatu i raspodjelu prihoda sa jedinstvenog računa.
Delegati će odlučivati i o imenovanjima članova parlamentarnih delegacija, regulatornih tijela i upravnih odbora, kao i o inicijativi Kemala Ademovića.
Na kraju sjednice bit će razmatran izvještaj o pokušaju postizanja saglasnosti o zaključku delegata Šefik Džaferović i Safet Softić, kao i davanje saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma.
Radi se o projektima i finansijskim aranžmanima sa Njemačka, Ujedinjene nacije, programima Evropske unije, Evropska investiciona banka i Saudijska Arabija, koji su usmjereni na podršku razvoju i jačanju institucionalnih kapaciteta BiH.
S obzirom na obim i značaj predloženih zakona, današnja sjednica mogla bi imati dugoročne posljedice na funkcionisanje sigurnosnog, pravosudnog i ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine, a odluke koje budu donesene pažljivo će pratiti politički akteri i javnost širom zemlje.