Željana Zovko i Jasmin Mujanović suprotstavili stavove o izmjenama izbornog sistema u BiH

Rasprava o mogućim izmjenama izbornog sistema u Bosni i Hercegovini ponovo je dospjela u fokus javnosti nakon usvajanja Rezolucije u Hrvatskom saboru. Različita viđenja ponuđenih rješenja iznijeli su europarlamentarka Željana Zovko i politolog Jasmin Mujanović, koji su zauzeli potpuno suprotne stavove o prijedlozima koji se odnose na položaj Hrvata u BiH.

Zovko: Potrebno pronaći model koji spaja građanski i nacionalni princip

Govoreći o usvojenoj rezoluciji, Željana Zovko ocijenila je da je njome potvrđena podrška političkih stranaka u Hrvatskom saboru naporima koji se, kako navodi, godinama ulažu u pronalaženje rješenja za izmjene izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.

Istakla je da smatra kako bi „virtuelna/hrvatska izborna jedinica“ (ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku) predstavlja najprikladnije rješenje za spajanje građanskog i etničkog principa, pri čemu se pozvala na određena ustavna rješenja koja postoje u pojedinim državama Evropske unije, među kojima su Belgija i autonomna pokrajina Južni Tirol u Italiji.

Prema njenim riječima, federalni modeli predstavljaju važan dio političkog uređenja Evropske unije, dok je aktivnosti koje provodi u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući saradnju s Maxom Primorcem, opisala kao pokušaj da američkim zvaničnicima približi položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Mujanović osporio poređenje s Belgijom

Na ove navode reagovao je politolog Jasmin Mujanović, koji živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama.

On smatra da poređenje Bosne i Hercegovine s belgijskim ustavnim modelom nije odgovarajuće te je doveo u pitanje način na koji se taj primjer koristi u raspravama o reformi izbornog sistema.

Prema njegovom stavu, promovisanje „belgijskog modela“ od strane europarlamentarke i HDZ-a ne odražava stvarnu suštinu i odredbe belgijskog ustava.

Njegova reakcija dodatno je otvorila raspravu o tome mogu li se ustavna i izborna rješenja iz drugih evropskih država primijeniti na politički sistem Bosne i Hercegovine, koji ima vlastite specifičnosti proistekle iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Različiti pogledi na buduće uređenje izbornog sistema i dalje ostaju jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, a očekuje se da će o toj temi biti vođene intenzivne rasprave i u narednom periodu.