
Novi Zakon o odbrani Hrvatske predviđa da svi hrvatski državljani, uključujući i one iz BiH s dvojnim državljanstvom, moraju služiti vojni rok. Međutim, po Krivičnom zakonu BiH, služenje u stranoj vojsci je zabranjeno i kažnjivo zatvorom, što stvara ozbiljan pravni sukob između dvije države.
Novi hrvatski zakon uzdrmao BiH: šta čeka mladiće s dvojnim državljanstvom?
Usvajanjem novog Zakona o odbrani Republike Hrvatske, otvorilo se pitanje: hoće li mladići iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo završiti u zatvoru ako se odazovu služenju vojske u Hrvatskoj?
Zakon u Hrvatskoj jasno kaže da svi državljani Hrvatske, bez obzira gdje žive, imaju vojnu obavezu. To znači da i građani BiH koji posjeduju hrvatski pasoš moraju služiti vojni rok ili civilnu službu – osim ako su tu obavezu već ispunili u drugoj državi.
BiH zakon zabranjuje služenje u stranoj vojsci
Prema Krivičnom zakonu BiH, svaki državljanin BiH koji se pridruži stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji, može biti kažnjen zatvorom od najmanje tri godine.
“Po Zakonu o odbrani BiH, svako angažovanje u tuđoj vojsci državljanina BiH, neovisno imaju li ili nemaju drugo državljanstvo, zabranjeno je i kažnjivo.
Ko se odluči služiti vojsku druge države, bit će kažnjen i može mu biti oduzeto bosanskohercegovačko državljanstvo,” izjavio je vojno-politički analitičar Đuro Kozar.
On naglašava da je nemoguće izjednačiti građane BiH koji žive i plaćaju poreze u BiH s onima koji žive u Hrvatskoj i tamo ostvaruju sva prava.
Složen pravni sukob: dva zakona u koliziji
Vojni analitičar Dean Džebić smatra da se radi o izuzetno složenom pravnom pitanju koje će morati biti riješeno između dvije države.
“Prema nacrtu zakona, državljani Hrvatske koji žive u BiH postaju vojni obveznici. Zato institucije BiH moraju jasno objasniti da li je služenje vojske druge države uopće dozvoljeno u slučaju dvojnog državljanstva,” rekao je Džebić.
Slično mišljenje ima i Ministarstvo odbrane BiH, koje poručuje:
“Državljanima BiH, čije je prebivalište na području BiH, uključujući one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok u oružanim snagama drugih država.”
Advokat: “Zakon BiH mora se dopuniti”
Advokat Bakir Hećimović ističe da su građani koje Hrvatska poziva na vojni rok i hrvatski državljani, pa bi se u njihovom slučaju mogle tumačiti iznimke.
“Oni jesu državljani Hrvatske i imaju obaveze prema toj državi. Ali po našem zakonu, to je i dalje služenje u stranoj vojsci. Zbog toga bi član Krivičnog zakona BiH trebalo dopuniti, kako bi se jasno definisao položaj osoba s dvojnim državljanstvom,” kaže Hećimović.
Roditelji u BiH zbunjeni: “Ne znamo šta da radimo”
Roditelji mladića s dvojnim državljanstvom kažu da su vijest o obaveznom vojnom roku u Hrvatskoj dočekali s nevjericom.
“Imam dva sina s hrvatskim državljanstvom. Obojica žive u BiH i ne žele ići služiti vojsku. Jedan je u šali rekao da bi otišao samo ako bi mu platili hiljadu eura mjesečno,” ispričao je otac iz BiH za Nezavisne novine.
Šta piše u hrvatskom zakonu
Prema Ministarstvu odbrane Republike Hrvatske (MORH), vojna obaveza je dužnost svih sposobnih državljana Hrvatske koji u toj godini navrše 18 godina.
“Državljani koji osim hrvatskog imaju i strano državljanstvo, a nisu služili vojni rok u drugoj zemlji, moraju se javiti hrvatskoj ambasadi i prijaviti u vojnu evidenciju,” navode iz MORH-a.
Neodazivanje pozivu može se kazniti novčanom kaznom od 250 do 1.320 eura.
Pravni vakuum između dvije države
Trenutno, zakoni BiH i Hrvatske su u direktnoj koliziji. Hrvatska traži da svi njeni državljani služe vojsku, dok BiH to tretira kao krivično djelo.
Stručnjaci upozoravaju da se radi o pravnoj sivoj zoni koja bi mogla izazvati ozbiljne posljedice za mlade s dvojnim državljanstvom.
Očekuje se da će institucije BiH i Hrvatske u narednim mjesecima morati politički i pravno usaglasiti ovu situaciju – prije nego što stotine mladića iz BiH budu pozvane na služenje vojnog roka.
data-nosnippet>
